Privreda i berze

Tekuća i očekivana privredna kretanja bi se, u većoj ili manjoj mjeri, trebalа ogledati u kretanju berzanskih indeksa.

Ako se očekuje smanjenje privredne aktivnosti investitori ili prodaju akcije ili ih manje kupuju što vodi ka padu berzanskih indeksa, jer berzanski indeks predstavlja prosječnu vrijednost akcija na nekoj berzi ili u nekoj ekonomiji.

DAX (daks) je  najširi berzanski indeks u njemačkoj ekonomiji i preko njega se pratе stanje u njemačkoj privredi i očekivanja u pogledu njenog  razvoja.

Po analogiji, preko BIRS-a  (Berzanski indeks Republike Srpske) bi se mogli donjeti zaključci o stanju i perspektivama ekonomije Republike Srpske (vidjeti grafikon), iako je promet akcija na BLSE u poređenju sa ukupnom vrijednošću akcija (tržišna kapitalizacija) značajno manji nego na njemačkim berzama.

COVID-19 je i na njemačku  i na srpsku  privredu “udario” polovinom marta 2020. god. i to se primjećuje na kretanju berzanskih indeksa (žuti krug na grafikonu), s tim da je njemački DAX pao (mart u odnosu na februar) mnogo više nego srpski BIRS (-16% : -7%).

Vrijednost berzanskih indeksa u odnosu na februar 2020.god.

(februar 2020 = 100)

Izvor: BLSE i www.yahoo.com.

Na osnovu ove  činjenice zaključujemo da njemačka privreda ima bolje reflekse od srpske, ili stručno rečeno da je tržište akcija u Njemačkoj efikasnije (u smislu  obrade informacija) od tržišta akcija u RS.

Sa obzirom da је prvi, martovski, talas pandemije doveo i do socijalnog distanciranja i do zatvaranja pojedinih privrednih djelatnosti moglo bi se i zaključiti da је njemačka ekonomija osljetljivija na ove pojave od srpske.

Iako je martovski pad njemačkog indeksa bio veći on se oporavljao mnogo brže nego BIRS, što bi moglo značiti da je njemački i evropski odgovor na pandemiju bio efikasniji od srpskog, ili u širem smislu, bosanskog.

Uoči oktobarskog, drugog, talasa pandemije DAX je viši za 7%, a BIRS niži za 4% (septembar 2020.god. u odnosu na februar 2020.god.), a nakon oktobra (zeleni krug na grafikonu) dolazi do još značajnijeg razmimoilaženja u kretanju njemačke i djela bosanske privrede (mjereno berzanskim indeksima).

Na kraju 2020.god. onaj  investitor koji je kupio DAX (ili kupio akcije u omjeru u kojem one ulaze u DAX) je bogatiji za 15%, a kupac BIRS-a  je siromašniji za 10% (decembar u odnosu na februar).

Pod uslovom  da se između kretanja berzanskih indeksa i kvaliteta jedne ekonomije stavi znak jednakosti poruka značajnog razmimoilaženja u DAX i BIRS-u je da će nakon pandemije razlika između njemačke i srpske ekonomije biti još veća, na štetu srpske ekonomije.

Ako se ovaj zaključak uopšti onda se može prepostaviti da će se jaz između ekonomija zemalja u razvoju (poput BiH) i razvijenih ekonomija (Njemačka) dodatno uvećati u ovoj godini, iako pojedine zemlje u razvoju u 2020.god. imaju manju  stopu privrednog pada od razvijenih zemalja.

Bife.ba