Vruća finansijska tema u BiH, kao i u cijelom svijetu, su tzv. kriptovalute, a posebno bitkoin, što je logično zbog velike promjene u njegovoj cijeni krajem 2020., a o toj pojavi se raspravlja i u svijetu i u BiH, što je takođe logično.
Sa druge strane, nelogično je da se u javnom prostoru u BiH ne raspravlja o tome kako je završena protekla godina na bosanskom tržištu akcija, što je takođe jedna vrsta finansijskog tržišta, ali koja je direktno vezano za ekonomiju BiH, za razliku od tržišta kriptovaluta.
U BiH funkcionišu dvije berze na kojima se trguje akcijama javnih i privatnih preduzeća i hartijama od vrijednosti koje emituju entiteti.
Kretanje indeksa na ovim berzama (vidjeti grafikon) oslikava potpuno drugačiju tržišnu i privrednu dinamiku u RS i FBiH.
Indeksi koji reprezentuju kretanje akcija na Banjalučkoj berzi (BLSE) su u protekloj godini smanjili vrijednosti (crveni stupci na grafikonu), a suprotno njima berzanski indeksi na SASE pokazuju rast vrijednosti akcija (plavi stupci na grafikonu).
BIRS (Berzanski indeks RS) je za godinu dana smanjen za 7%, a Indeks preduzeća Elektroprivrede RS (ERS10) za ravno jednu petinu.
Na tržištu akcija u RS promet je nizak i likvidnost tržišta je niska, što može negativno uticati na formiranje cijena akcija i samim tim na vrednovanje preduzeća.
Međutim, nizak promet i mala likvidnost su osobine tržišta akcija i u FBiH, ali cijena akcija preduzeća kojima se trguje na SASE (Sarajevska berza), a koja imaju sjedište pretežno u FBiH su u prosjeku porasle.
Indeksi tržišta akcija u BiH
(decembar 2020.u odnosu na decembar 2019.)
Izvor: Banjalučka berza i Sarajevska berza. Napomena: Crveni stupci predstavljaju indekse akcija na Banjalučkoj berzi, a plavi na Sarajevskoj berzi.
Ko je krajem 2019. uložio novac u 30 najvećih akcionarskih društava u FBiH (akcije ovih preduzeća ulaze u SASX-30) u prosjeku je u 2020. ostvario dobit od oko 13%.
Takođe, i akcije/udjeli u investicionim fondovima (BIFX) sa sjedištem u FBiH su u 2020. prošle kroz period pristojnog rasta (5%) iako je opšta privredna aktivnost u BiH (kao i u okruženju) značajno smanjena.
Postoji li neko kratko i logično objašnjenje za ovakvo zaostajanje tržišta akcija u RS u odnosu na tržište akcija u FBiH koje bismo mogli ponuditi i na logičkom nivou prihvatiti?
Niska tražnja za akcijama preduzeća iz indeksa akcija i pad cijene može biti prouzrokavana neinformisanošću investitora o poslovanju preduzeća, ali ako bi to bio razlog pada vrjednosti BIRS-a i ERS-a, onda bi i indeksi na SASE trebali biti u padu, jer je prosječan investitor u BiH jednako informisan, bilo da kupuje akcije na BLSE ili na SASE..
Vrijednosti i BIRS-a i ERS-a su smanjene za godinu dana, a pošto sve akcije iz ERS-a ulaze u BIRS razlozi bi se mogli tražiti u kvalitetu poslovanja preduzeća čije akcije ulaze u sastav ERS-a tj. u kvalitetu poslovanja preduzeća iz elektroenergetskog sektora RS.
Sa obzirom da kupci akcija mjere kvalitet poslovanja kroz razliku prihoda i rashoda preduzeća, tj. kroz neto dobit po jednoj akciji, vjerovatno očekivanja investitora u pogledu ovoga pokazatelja nisu ostvarena, što je uticalo na manju tražnju za akcijama ovih preduzeća i odsustvo rasta njihove cijene.
Za 2020. su najavljene promjene u poslovanju preduzeća iz elektroenergetskog sektora RS, a na osnovu kretanja cijena akcija tj. ERS-a čini se da prosječan investitor nije zadovoljan intenzitetom i smjerom tih promjena.
I u BIRS i u SASX-30 ulaze preduzeća koja su u većinskoj državnoj ili privatnoj svojini, a ako pretpostavimo da je privatni sektor u RS i FBiH podjednako rentabilan, onda razloge potpuno suprotnih kretanja berzanskih indeksa treba tražiti u rentabilnosti preduzeća u državnoj/javnoj svojini po entitetima.
Ako je uzrok pada BIRS-a i ERS10-a sa jedne strane i rasta BIFX i SASX 30 u 2020. sa druge strane, u prosjeku lošije gazdovanje javnom svojinom u RS nego u FBiH, privredne promjene u 2021. u RS se trebaju skoncentrisati na smanjenje ove razlike.
Bife.ba
