Javni dug velesila – Zapad na istoku?

Za balkanske zemlje Zapad je u ekonomskom smislu uvijek bio upravo tamo gdje je pokazivala busola – na zapadu.

Neprikosnoveno mjesto među zemljama Zapada uvijek je zauzimala i još uvijek zauzima  Amerika/SAD.

Malo ko se usuđuje da dovede u pitanje njenu ekonomsku moć i  ispravnost ekonomske  politike koju ona vodi, iako bi ekonomski procesi koji se odvijaju u SAD (vidjeti grafikon) trebali biti briga ne samo za SAD već i za cijeli svijet.

Takođe, malo ko se usuđuje da ospori tezu da je druga vojna velesila, Rusija, potpuno ekonomski inferiorna u odnosu na  SAD,  a kao dokaz se  često navodi podatak da je ruski BDP približno jednak ukupnoj proizvodnji samo jedne američke federalne države – Kalifornije.

Jedna od glavnih i vrlo velikih  razlika u ruskom i američkom ekonomskom modelu je u tome što Rusija svoju ekonomiju ne gradi na ogromnom zaduživanju.

Od početka 21. vijeka ruski javni dug (u odnosu na BDP) ima tendenciju značajnog pada sve do globalne finansijske krize (2007-2008.g. pravougaonik na  grafikonu), kada počinje ponovo rasti, ali samo neznatno.

Čak i u susretu sa pandemijom ruski javni dug po prognozama ostaje ispod 20% BDP-a.

  Javni  dug u % BDP-a*

Izvor: IMF – World Economic Outlook.  *Napomena: Od 2020.g. prognoza. Pravougaonik na grafikonu označava svjetsku finansijsku krizu 2007 – 2008.g.

Sa  druge strane, Amerikanci  od 2001.g. kao da  namjerno rade  sve suprotno od Rusa – dok ruski javni dug pada, umjereno raste ili stagnira, američki rapidno raste.

Samo za jednu godinu globalne finansijske krize  (2007 – 2008.) američki javni dug se povećao za 9 procentnih poena  (sa 64,7% BDP-a na 73,7% BDP-a), a u tom periodu Rusija je uspjela da smanji, ionako nevjerovatno nizak, javni dug.

Čak i poslije globalne finansijske krize, iako američka ekonomija bilježi 10 godina uzastopnog rasta (2010-2019.g.) američki javni dug i dalje raste i dostiže 108,7 %  BDP-a (2019.g.), što je skoro 8 puta veći od ruskog. 

Ekonomski udžbenici, koji su napisani  na osnovu ekonomske teorije razvijene od strane pretežno američkih ekonomista, poručuju da javni dug raste u vrijeme krize, jer se država zadužuje da bi povećala tražnju za robama i uslugama, jer privatni sektor (stanovništvo i privatna preduzeća) sve manje troši.

U vremenu prosperiteta rast BDP-a smanjuje javni dug, jer država nema razloga da se dodatno zadužuje i više troši pošto sada privatni sektor stvara novu i dodatnu tražnju za robama i uslugama.

Kriza američkog ekonomskog modela je zapravo kriza ekonomske teorije na kojoj se on zasniva, jer javni dug nije smanjen na nivo iz 2007. godine iako je američka ekonomija 10 godina neprekidno rasla.

U godini pandemije američki javni dug je porastao za 22,5 procentnih poena, a ruski samo za 5 procentnih poena.

MMF prognozira da će u 2025.g. američki dug dostići 137% BDP-a,  a to je nivo duga primjereniji nekoj zemlji trećeg svijeta ili nekoj bivšoj Rusiji.

1998.g.  Rusija se zbog nemogućnosti da servisira obaveze po spoljnem  dugu našla u vrtlogu finansijske krize.

Te godine javni dug je bio 144% BDP-a, a Rusija je u jednom trenutku na ino pozajmice plaćala kamatnu stopu od 150%.

Amerikancima se ruski scenario ne može desiti sve dok je američki dolar rezervna valuta tj. valuta u kojoj se obračunava ogroman broj transakcija na svjetskim finansijskim i robnim tržištima.

Ako/kada američki dolar počne gubiti poziciju vodeće svjetske valute Amerika neće više biti kadra zasnivati svoju ekonomsku moć na rastu javnog duga.

Od Amerike zavisi da li će Rusija biti Zapad na istoku?

Dragan S. Jović*

*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove u kojoj autor radi. Analize finansijskog/bankarskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) nisu prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su lični stavovi autora, a ne bilo kakva vrsta investicionog savjeta.