Mi koji smo zapamtili vremena kada su se se maloprodajne cijene u lokalnim prodavnicama mijenjale na dnevnom nivou, ne možemo se načuditi kako to da (još uvijek) nema inflacije u eurozoni, niti u SAD, uprkos ultra-ekspanzivnoj monetarnoj politici ECB i FED-a.
Međutim, već se pomalo javljaju stidljivi nagovještaji da inflacija baš i nije stvar prošlosti.
Pokojni djed Pero M., šaljivdžija i boem iz mog zavičaja, kada bi se novopečeni “kontroverzni biznismen” hvalio kako se “skućio” uzajmljivanjem, a nevraćanjem, imao bi običaj reći: “Polako, sine, svako brdo ima svoje strmo”, što bi otprilike trebalo da znači “sve se vraća, sve se plaća”.
Pitanje rizika inflacije u aktuelnim uslovima visoke i rastuće zaduženosti je veoma ozbiljno i čini se da se tome pridaje premalo pažnje, kako u Evropi, tako i u Americi.
Dugovi su rasli i još uvijek rastu, a niko se ne pita kako će se to i kada vratiti.
Globalni dug (zaduženost svih država, preduzeća i domaćinstava na našoj planeti) na kraju 2020. godine premašio je 281 bilijardu američkih dolara, što je vise od 350% globalnog BDP (vidjeti grafikon).
Evidentan je enorman porast zaduženosti u 2020. godini, budući da je globalni dug na kraju 2019. godine iznosio oko 250 bilijardi dolara, odnosno malo iznad 320% globalnog BDP.
Naročito su narasli dugovi država i to uz veoma povoljne uslove za dužnike.
Ko će to da plati?
Ukupan duga na svjetskom nivou
(u hiljadama milijardi američkih dolara)
Izvor: https://www.axios.com/global-debt-gdp-898959ed-f96a-4c4d-85a3-5d3cc419631f.html
Razmislite o ovakvom ne-baš-tako-nerealnom scenariju: ukoliko se stvarno pojave inflacioni pritisci, centralne banke bi, logično, trebale na to reagovati podizanjem kamatnih stopa.
U uslovima ovako visoke zaduženosti, rast kamatnih stopa bi znatno promijenilo dinamiku tj. visinu otplata dugova.
Veliko je pitanje koliko bi se država, preduzeća ali i domaćinstva našli u (ne)mogućnosti otplate dugova.
Logično, slijedili bi bankroti, difolti (obustava otplate duga), selektivni defaulti, nemogućnosti otplate duga planiranom dinamikom…, zovite to kako hoćete, ali dug ne bio bio uredno servisiran.
Sjetimo se da je opasnost od bankrota i bio osnovni razlog za (u)vođenje ovako ekspanzivnih monetarnih politika u tekućoj krizi.
Dobro, ali… ako će bankrota svakako biti, čemu onda sve ove mjere centralnih banaka?
Vidosav Pantić*
*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove u kojoj autor radi.Analize finansijskog/bankarskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) nisu prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su lični stavovi autora, a ne bilo kakva vrsta investicionog savjeta.
