1.juna Eurostat (statistička agencija EU) je objavio brzu procjenu majske inflacije, a juče (17.jun) ta informacija je potvrđena.
U maju je godišnja inflacija u eurozoni bila 2%.
Ovaj podatak se interpretira na način da su za godinu dana (maj 2021.god. u odnosu na maj 2020.god.) cijene roba i usluga namjenjenih potrošnji u eurozoni više za 2% (vidjeti grafikon), a u Evropskoj uniji cijene potrošačkih dobara su porasle za 2,3%.
Inflacije u EU varira, od negativne (Grčka), do vrlo visoke, u Poljskoj (4,6%) i Mađarskoj (5,3%).
Negativna inflacija (deflacija) je problem za Grčku pošto je to pokazatelj da u ovoj zemlji nema dovoljno tražnje za robama i uslugama.
I visoka inflacija u zemljama koje imaju svoju valutu (Poljska i Mađarska) je problem za te zemlje, jer se približava trenutak kada će njihove centralne banke morati podići kamatne stope, kako bi ohladile privredu.
Prosječna inflacija od 2% je problem i za cijelu eurozonu zbog rasta pritiska na ECB/Evropsku centralnu banku da poveća svoje kamatne stope, pošto je cilj monetarne politike ECB stopa inflacije blizu, ali ispod 2%, a inflacija je već 2%.
ECB nije očekivala da će inflacija ovaka brzo rasti, u decembru prošle godine ona je -0,3% , u aprilu ove godine 1,6%, a već u maju 2%.
ECB je očekivala da će inflacija požuriti, ali polako, međutim njena procjena se pokazala pogrešnom.
Godišnja inflacija u Evropskoj uniji u maju 2021.god.
(u %)
Izvor: Eurostat. Napomena: Prosjek je za eurozonu.
Za zemlje izvan EU, poput BiH, brz rast inflacije u eurozoni nije nimalo dobra vijest.
Sa obzirom da je inflacija požurila, brže će doći i momenat kada će korisnicima kredita sa promjenljivim kamatnim stopama biti povećana i kamatna stopa i rata kredita.
Kada/ako ECB podigne svoje kamatne stope povećaće se i vrijednost EURIBOR-a koji je bazna kamatna stopa u ogromnoj većini kreditnih ugovora u BiH.
Sjenka očekivanog rasta kamatnih stopa ECB se nadvija i nad novim kreditnim poslovima u BiH, pa i na tom segmentu bankarskog tržišta rastu očekivanja da će doći do pomjeranja kamatnih stopa.
Rast kamatnih stopa, usljed rasta inflacije, smanjuje tražnju za kreditima jer njegova cijena (kamatna stopa) raste, što ima posljedice na smanjenje potrošnje građana i preduzeća, a redukovana domaća potrošnja, ograničava domaću proizvodnju.
Rast kamatnih stopa povećava teret javnog duga i otežava njegovo zanavljanje (refinansiranje).
Ipak, ECB je optimistična, ne najavljuje skoriji rast svojih kamatnih stopa i, za sada, očekuje smirivanje inflacije.
Eventualni dalji rast inflacije u ECB će imati krajnje negativne posljedice po ekonomiju BiH, bez obzira na visinu inflacije u samoj BiH.
Za BiH bi bilo najbolje da inflacija u eurozoni požuri polako, ili još bolje, da uopšte ne požuri.
Bife.ba
