U svakodnevnoj poplavi ogromnog broja ekonomskih informacija podaci o prirodnom priraštaju se nikako ne uspijevaju povezati sa promjenama u cijeni nekretnina.
U ogromnoj većini zemalja promjene u cijenama rezidencijalnih ili nekretnina za stanovanje, se ne koriste prilikom izračunavanja inflacije, što u velikoj mjeri podcjenjuje uticaj rasta cijena stanova na demografiju.
Od 2015.god. na tržištu nekretnina evropskih zemalja je došlo do dramatičnih cjenovnih promjena, koje zahtjevaju daleko veća ulaganja za kupovinu nekretnina za stanovanje.
U prosjeku za ovih 5 godina cijene stanova su u EU porasle za oko 36%.
Godišnje, opet u prosjeku, cijene stanova u EU su rasle po stopi od 6,4%.
Sasvim slučajno u zemlji koja je najupornija u odbrani nacionalnog identiteta, tradicionalnih i hrišćanskih vrijednosti registrovan je najviši rast.
U Mađarskoj, stanovi su za 5 godina poskupili za 80% ili godišnje za 12,3%.
Rast cijena nekretnina u EU u indeksnim poenima
( 2015.god. bazna godina)
Izvor: Eurosta. Crvena linija je prosjek
Druga krajnost je Italija u kojoj su cijene na kraju 2020.god. jednake cijenama iz 2015.god. (indeks je 100), a uzrok su vjerovatno ekonomska stagnacija i visok javni dug.
Blizu Italije je i Finska, a i ispodprosječan rast cijena nekretnina su imale i ostale skandinavske zemlje.
U petogodišnjem periodu u Švedskoj cijene stanova su porasle za četvrtinu, a u Finskoj za svega 8%.
U prosjeku, dvije lastavice skandinavske i italijanske mnogo lakše i jeftinije saviju gnijezdo od lastavica mađarskih, čeških, slovačkih, austrijskih, njemačkih, poljskih …
Negativna demografska kretanja u BiH bi se mogla dovesti u vezu i sa troškovima kupovine stana, koji je jedan od preduslova za stvaranje i uzrastanje porodice.
Ekonomska politika na nivou bosanskohercegovačkih entiteta i lokalnih zajednica (gradovi/opštine) treba odlučiti da li će bosanske lastavice imati start nalik finskim ili mađarskim lastavicama.
Ako država BiH i njeni entiteti žele demografsku obnovu, zaustavljanje emigracija i privredni razvoj moraju početi analizirati cijene stanova, na isti način na koji zvanična statistika analizira cijene hrane i promjene u potrošačkoj korpi.
Cijenu stanova, pogotovo novih, ne moraju uvijek i samo određivati samo prodavac i samo kupac.
Ovaj tekst naravno ne treba tumačiti na način da populizam (Mađarska) ne vodi računa o životnom standardu svojih mladenaca, niti na način da u Finskoj, Švedskoj i Italiji nema mjesta u porodilištima.
Bife.ba