Krediti privatnim firmama u BiH – Ni za milimetar

Ova godina je dobro započela za kreditne odnose između banaka i privatnih firmi u BiH i činilo se da će tako i nastaviti, ali najnoviji podaci pokazuju tmurnu kreditnu aktivnost.

Nakon šest mjeseci kakvog-takvog rasta kredita privatnim firmama u julu je došlo do pad od 0,6% (juli 2021. god. u odnosu na jun 2021.god.),  a na godišnjem nivou (jul 2021.god. u  odnosu na jul 2020.god.) krediti skoro da su na istom nivou.

Ovakve promjene  u kreditima iz više razloga predstavljaju neočekivanu pojavu i ogromno iznenađenje.

Banke u BiH su izuzetno likvidne i sa njihove  strane ne postoje ograničenja na strani kreditnog  rasta.

Zaključno sa julom 2021.god. banke u BiH raspolažu sa oko 3,2  milijarde KM slobodnih novčanih sredstava koje mogu plasirati na kratak ili dugi rok bilo kome, pa i privatnim firmamama (to su novčana sredstva iznad obavezne rezerve, koje banke drže kod Centralne banke BiH, a ne moraju ih držati).

Rast kredita banaka privatnim firmama u BiH

(u odnosu na prethodni mjesec)

Izvor: CBBiH (Obradio Nebojša Balaban).

Veliki dio ograničenja u  vezi  Covid -19 je uklonjen u BiH, a i u Evropi, pa se očekivala jača interakcija između banaka i privatnih firmi, pogotovo što rastu i evropske ekonomije, a i izvoz firmi iz BiH na ova tržišta.

Pored banaka, likvidne su i privatne firme čiji su depoziti od februara 2020.god. (pandemija je proglašena u martu), porasli za 32%, sa 3,9 milijardi KM   na 5,17 milijardi KM (jul 2021.god. ), ili za ukupno 1,2 milijardi KM.

Veliki rast  depozita privatnih firmi nije ostavio traga u rastu kredita,  i u istom periodu (februar 2020  – jul 2021.)  krediti su smanjeni za 0,6%.

Za 17 mjeseci krediti privatnim firmama se nisu pomakli ni za milimetar, a privatne firme su bogatije za 1,2 milijardi KM.

Centralna banka BiH je  uvela negativnu naknadu (-0,6%) na dio obavezne rezerve i očekivalo se da će dodatni troškovi na novac koje komercijalne banke drže kod Centralne banke BiH motivisati banke  da pojačaju svoju kreditnu aktivnost prema firmama kako se to već jednom desilo u periodu 2017-2019.god., ali takva reakcija banaka ovaj put je izostala.

Ovakvo kretanje kredita privatnim firmama (stajanje u mjestu) i promjene u depozitima (rast za jednu trećinu) bi  trebalo  privući pažnju i vlada entiteta i Vijeća ministara BiH.

Možda bi bilo korisno da tri  ministra finansija porazgovaraju na ovu temu, zaključe šta je uzrok stajanja u mjestu  i predlože i entitetima i državi mjere za “deblokadu” kredita privatnim preduzećima.

Pošto je Vijeće ministara BiH u blokadi to mogu  samostalno učiniti vlade entiteta uz pomoć agencija za bankarstvu, a uz konsultacije sa Centralnom bankom BiH, koja nije u blokadi.

mr Nebojša Balaban