U aprilu ovo godine Republika Srpska/RS je na Londonskoj berzi emitovala obveznice u vrijednosti od 350 miliona eura (prvobitno se spominjala cifra od 300 miliona eura).
Svaki rast duga i zaduženosti RS se odvija u uslovima likovanja jedne strane i negodovanja drugih strana, sa tim da su ovaj put svoj protest javno iskazale i banke iz RS, jer im je umakao kamatni prihod od 5% koliko iznosi godišnji prinos na ovo potraživanje.
Domaće tržište bi sigurno absorbovalo/otkupilo ovu emisiju, jer je zarada ogromna i sigurna, u smislu niskog rizika posuđivanja vladi tj. državi.
Međutim, u tome slučaju ionako visoka izloženost prema vladinom sektoru, ili kako se to u statistici MMF-a kaže, sektoru generalne vlade, bi dodatno porasla.
Da su banke sa sjedištem u RS otkupile ovu emisiju njihova izloženost prema sektoru generalne vlade, u kojoj preovladavaju potraživanja od RS, bi bila još veća.
U aprilu su banke iz Srpske 18,5% svoje aktive ili svoje imovine držale u potraživanjima ove vrste, a da su otkupile cijelu emisiju njihova potraživanja prema sektoru generalne vlade bi porasla na više od četvrtine (25,8%, tačkasta linija na grafikonu).
U takvom poslovnom scenario ionako malen porast kredita privredi i građenima bi bio dodatno smanjen jer bi bio smanjen kreditni potencijal banaka u RS.
Udjel potraživanja od generalne vlade u ukupnim potraživanjima banaka u bankarskom sektoru RS i bankarskom sektoru FBIH
Izvor: www.cbbh.ba
Kada bi 350 miliona EUR kredita bilo dato vladi RS, praznih ruku bi ostali i preduzeća i stanovništvo u RS.
Ovaj fenomen ili efekat “praznih ruku” se u bankarstvu i ekonomiji zove istiskivanje, pošto vladin sektor u raspodjeli kredita istiskuje privatni sektor (preduzeća i stanovništvo).
Kako se Vlada RS odlučila da ne istiskuje, na kraju jula banke iz RS imaju 18% aktive plasirane u sektor generalne vlade, što je iako snižen i opadajući udjel i dalje daleko viši od iste brojke u bankarskom sektoru FBiH (banke sa sjedištem u FBiH).
Ovako visoka izloženost banaka u RS prema vladinom sektoru, pokazuje da je ovaj sektor u RS još uvijek u daleko većim finansijskim problemima od vladinog sektoru u FBiH.
Sa smanjenjem veze između Vlade RS i banaka u RS, u smislu potraživanja banaka od vlade, bi trebalo nastaviti, jer je to dugoročna korist i za jedne i za druge, a korisno je i za preduzeća i stanovništvo da ne bi ostali “praznih ruku”.
Bife
