Niko se više u Bosni ne sjeća kada je posljednji put neki bosanski ekonomista pomenuo devizni kurs KM u odnosu na EUR (1 EUR = 1,955830 KM) i postavio pitanje opravdanosti, ispravnosti i realnosti postojećeg nivoa deviznog kursa.
Obično se u religijskim stvarima operiše sa dogmama, tj. sa učenjima koja se uzimaju zdravo za gotovo i to bez bilo kakvog provjeravanja bilo kakvih činjenica, a BiH je otišla i nekoliko koraka dalje …
Tokom proteklih 25 godina ponekad se znalo desiti da se u javnosti i pojavi poneka rasprava i zapitanost na ovu temu, ali se pretežno devizni kurs KM u odnosu na EUR tretirao kao „sveta krava“.
U Indiji je zaštićena životinja krava, u nju se ne smije dirati, a u BiH je “sveta krava” devizni kurs i u njega se ne smije dirati.
Ovakav neracionalan stava prema deviznom kursu se može zaista racionalno, jednostavno i ekonomski objasniti.
Oko polovine bankarskih kredita u BiH ima deviznu klauzulu i svaka devalvacija, pomjeranje kursa prema gore, bi povećala vrijednost dugova u konvertibilnim markama, poput istovjetnog ponašanja u kreditima sa deviznom klauzulom u švajcarskim francima, a nakon toga bi usljedio ekonomski haos.
Takođe, ogroman dio depozita banaka je u eurima, ili ima deviznu klauzulu, a tu je i spoljni dug BiH koji je u stranoj valuti.
Iz grafičke ilustracije salda u spoljnoj trgovini (izvoz minus uvoz) se vidi ogroman i višegodišnji deficit u spoljnoj trgovini, pa se možda treba zapitati nije li ova očigledna disproporcija posljedica fiksnog deviznog kursa?
Ako KM oslabi u odnosu na euro i pomjeri se sa 1,95 KM, na npr. 4 KM za euro, izvoznici postaju likvidniji, uvoz je duplo skuplji, a deficit u spoljnoj trgovini bi zbog rasta izvoza i pada uvoza trebao biti manji (ovo je krajnje pojednostavljeno objašnjenje teorijskog uticaja devalvacije na spoljnu trgovinu, a praksa je uvjek drugačija i složenija od teorije).
Sljedeće pitanje koje možemo sebi postaviti glasi: “Da li je fiksni devizni kurs osnovni uzrok dugoročnog deficita u spoljnoj trgovini i da li je sudbina bosanske ekonomije stalno značajno viši uvoz od izvoza?”
Na kraju 2020.god. BiH je u deficitu od 6,3 milijarde, a za 16 godina bosanski kumulativni deficit u spoljnoj trgovini je 122 milijarde KM (za toliko je uvoz veći od izvoza).
Saldo u spoljnoj trgovini BiH (izvoz minus uvoz)
(u milijardama KM, 2005 – 2020.)
Izvor: Agencija za statistiku BiH.
Ako je odgovor na postavljena pitanja pozitivan, onda je ekonomija BiH u režimu fiksnog deviznog kursa programirana da bude izuzetno loša i sve lošija?
Devizna klauzula kao objektivna prepreka za devalvaciju (smanjenje vrjednosti kursa KM u odnosu na euro, npr. umjesto 1:1,95 postavljanje kursa na 1:4) ne treba biti brana za otvaranje rasprave na temu poželjne visine deviznog kursa.
Uticaj deviznog kursa na spoljnu trgovinu neće iščeznuti ako devizni kurs tretiramo kao svetu kravu i štitimo ga kao kakvu dogmu.
Ako je trajna posljedica fiksnog deviznog kursa u BiH trajni deficit u spoljnoj trgovini, treba li ponovo početi razmišljati o deviznom kursu, o njegovoj visini i realnosti?
Evropska centralna banka nije odlučila da fiksira devizni kurs eura u odnosu na bilo koju nacionalnu valutu.
Devizni kurs eura pliva/fluktuira u odnosu na skoro sve valute, a BiH je odlučila da kurs konvertibilne marke fiksira u odnosu na euro.
Plivajući ili fluktuirajući devizni kurs imaju Hrvatska , Srbija i Albanija, a imaju ga i Rusija, SAD, Velika Britanija, Poljska, Češka i masa drugih država.
Prelazni oblik od fiksnog ka fluktuirajućem kursu je uvjek devizni kurs koji se kreće u nekom rasponu u odnosu na neki središnji kurs i o tome bi bosanska ekonomska politika trebala početi razmišljati, ako želi da preko deviznog kursa pokuša smanjiti uvoz i povećati izvoz.
U ekonomskoj teoriji uvijek postoji neki ravnotežni devizni kurs koji izjednačava izvoz i uvoz, a u ekonomskoj praksi traganje za takvim kurs predstavlja osnovni cilj i ideal ekonomske politike.
Ekonomska politika je dio jedne šire, društvene, politike, a društvo isto kao i čovjek umire i prije smrti ako izgubi svoje ideale.
Bife.ba
