Iz kvartala u kvartal Republički zavod za statistiku Republike Srpske obavještava javnost o ključnim pokazateljima u građevinarstvu.
Od ukupno pet redovnih kvartalnih izvještaja za osobu koja želi da se skući najbitnija je izvještaj koji se tiče cijene prodatih stanova.
Ovaj izvještaj pored strukture cijene stana (vidjeti grafikon) obuhvata i njenu dinamiku, a sadrži podatke i o površini prodatih stanova, kao i samom broju prodatih novih stanova.
Statistika daje 3 elementa strukture cijene stana i to je evropski standard u ovoj vrsti izvještavanja.
Nestandardno u građevinarstvu je rast cijene stanova od 8% za godinu dana koji se u Republici Srpskoj desio od drugog kvartala 2020.god. do dugog kvartala 2021.god. i zato bi se statistički standard koji daje 3 elementa cijene stana trebao izmjeniti.
Promjena bi mogla ići u pravcu razdvajanja “troškova građenja i dobiti izvođača radova” na dva posebna djela/elementa: “troškovi građenja” i “dobit izvođača radova”, kako bi se saznalo kolika je dobit, relativno i apsolutno, po jednom kvadratnom metru stana.
Struktura cijene stana u Republici Srpskoj
(drugi kvartal 2021.god.)
Izvor: Republički zavod za statistiku Republike Srpske.
Dobit po kvadratnom metru je jedan veliki upitnik u ovoj djelatnosti, ne za prodavce stanova, već za njihove kupce kao i kreatore ekonomske politike.
Po uzoru na bankarski sektor koji objavljuje sve podatke o svojoj profitabilnosti, i djelatnost građevinarstva bi trebala objelodaniti svoju profitabilnost kroz zvanične statističke izvještaje Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske.
U ovome izvještaju je potrebna i jedna mala jezička ispravka koja se tiče prevoda.
Engleska sintagma profit margin je pogrešno prevedena kao “dobit izvođača radova”, umjesto da bude prevedena kao “dobit investitora”.
Investitor i izvođač radova najčešće nisu jedno te isto lice.
Dobit pripada investitoru, a izvođač ulazi u troškove građenja ili ostale troškove.
Kada se sazna kolika je dobit investitora i kada se odredi njena dinamika u vremenu može se pristupiti kreiranju mjera ekonomske politike, koje polaze od činjenice da je rast cijena stanova ogroman (blizu dvocifrenog rasta), da neto plate korigovane za inflaciju i tržište rada ne prate taj rast, a da stanovi služe za stanovanje.
Bife.ba