Svi mi u BiH prilikom kupovine svjedočimo ogroman rast cijena, međutim paradoksalno, statistički zavodi u BiH još uvijek ne registruju taj ogroman rast u zvaničnim statističkim izvještajima.
U septembru ove godine prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine (BHAS) potrošačke cijene su u odnosu na isti mjesec prošle godine porasle za 3%, što prema mišljenju velikog dijela kupaca protivrječi ogromnom rastu cijena do kojeg je došlo za godinu dana.
Takođe, u skladu sa percepcijom ogromnog rasta cijena je i rast cijena za prvih 9 mjeseci ove godine.
Cijene su u periodu januar – septembar 2021. god. u odnosu na isti period prošle godine u BiH uvećane za svega 0.9% (BHAS).
Prema niskoj stopi inflacija za prvih 9 mjeseci 2021. god. BiH je šampion ne samo u regionalnim (vidjeti grafikon) već i u evropskim razmjerama.
Inflaciju za prvih 9 mjeseci je u Hrvatskoj 2%, u EU 2,2%, a u Srbiji 2,9%, a to je znatno više od bosanskih 0,9%.
Inflacija u prvih devet mjeseci je samo u četiri evropske zemlje niža od bosanske (Švajcarska, Malta, Grčka i Portugal).
Inflacija u prvih 9 mjeseci 2021.godine u odnosu na isti period 2020. godine (u %)
Izvor: Eurostat i BHAS .
Ukoliko statistička struka u BiH želi da joj stanovništvo vjeruje treba li započeti sa objašnjavanjem ovako velike razlike u domaćoj i inflaciji u ostalim zemljama?
Ako postoji problem sa metodologijom izračunavanja inflacije u BiH metodologija bi se trebala promjeniti jer je zvanična statistika cijena u sukobu sa stvarnošću?
Zavisi li kredibilitet statističke struke u BiH u ovome trenutku od spremnosti da se zvanična cijenovna dinamika uskladi sa promjenama cijena u prodavnicima i na svim tržištima roba i usluga u BiH?
Prilikom promjena plata i penzija uvijek se polazi od zvanične stope inflacije.
Ako je ona podcijenjena, izostaje očekivani rast plata i penzija.
Ako inflacija pak nije podcjenjena, već je realna, može li se onda očekivati da će BiH, poput Grčke i Portugala prije nekoliko godina, imati problema sa otplatom javnog duga?
Bife
