Mada iz perspektive BiH to izgleda čudno, ali ogroman broj ekonomista u svijetu, kao i najveći dio investitora na svjetskim tržištima, ove godine vrlo pažljivo prati statističke objave o visini inflacije u SAD i upoređuje ih sa očekivanom/prognoziranom inflacijom.
Razlog za ovu, sa aspekta Bosne “neobičnu” pojavu je veza inflacije i kamatne stope, u kojoj rast inflacije vodi ka rastu kamatnih stopa, a to onda povećava troškove cijeloj ekonomiji, što vodi ka smanjenju tražnje za kreditima i uzročno-posljedično smanjenju ekonomskog rasta.
Kada će Amerikanci (tj. njihova centralna banka/FED) početi povećavati kamatne stope zavisi od visine inflacije.
Ako ona ne bude rasla brzo, kamatne stope mogu još dugo mirovati, dok se u slučaju brzog rasta inflacije vriijeme do FED-ovog prvog postpandemijskog povećanja kamatnih stopa se smanjuje.
Prije dvadesetak dana (10.novembar 2021.) na američkom finansijskom tržištu se desio događaj koji potvrđuje ovu, vrlo jaku vezu, između inflacije i kamatnih stopa (vidjeti grafikon).
Američko tržište je očekivalo da će oktobarska inflacija biti 5,8% (to je bila prognoza), a američka statistika je objavila da je inflacija 6,2%.
Zbog ove razlike u očekivanoj i stvarnoj inflaciji američko tržište je reagovalo momentalno i odmah je započelo sa rasprodajom/SELL OFF obveznica.
Nudeći nižu cijenu za obveznice, prodavci obveznica su povećali kamatnu stopu/prinose na obveznice (crveni krug na grafikonu).
Kamatne stope na dvogodišnje obveznice SAD-a
(u %)
Izvor. FED.
Kupci su prihvatili da kupe obveznice uz nižu cijenu tj. višu kamatnu stopu, jer očekuju da će zbog razlike u očekivanoj i stvarnoj inflaciji FED mnogo ranije, nego što je planirano, povećati kamatne stope, pa zato traže višu kamatnu stopu/nižu cijenu za obveznice koje kupuju.
Kroz rasprodaju/SELL OFF obveznica informacija o ranijem očekivanom rastu kamatnih stopa, zbog inflacije koja je viša od očekivane, je odmah ugrađena u cijenu obveznica kojima se trguje.
Američko finansijsko tržište je najefikasnije na svijetu i odmah reaguje na sve objavljene informacije i ugrađuje ih u cijenu obveznica i finansijske aktive.
Bosansko finansijsko tržište je vrlo neefikasno i sa zaostatkom od nekoliko mjeseci će apsorbovati informacije sa američkog finansijskog tržišta i ugraditi ih u visinu kamatnih stopa.
A kada i dođe do rasta kamatnih stopa u BiH, veliki djelovi našeg tržišta će misliti da je to prouzrokovano porastom kamatnih stopa Evropske centralne banke/ECB, i neće vidjeti nikakvu vezu između rasta inflacije u SAD i rasta kamatnih stopa u BiH
