Ekonomije svih zemalja su pogođene pandemije, a ograničenja u kretanju ljudi, kao i obustava avio-sabraćaja, je najviše štete nanjelo zemljama u kojima je uslužni sektor najrazvijeniji.
Jedna od tih zemalja je Hrvatska, u kojoj turizam i sa njim povezane djelatnosti čine najznačajniji dio ekonomije.
Od početka pandemije hrvatska ekonomija je u minusu (vidjeti grafikon), a pad privredne djelatnosti se prenio i u prvi kvartal 2021.
Za jednogodišnji pad BDP-a je “zaslužan” turizam, koji je kao i u Crnoj Gori, osnovna privredna djelatnost.
Hrvatska je ovisnik u turizmu, a Srbija nema more, i zato je pad hrvatskog BDP-a u drugom kvartalu 2020.god. bio 14,2%, a srpskog više nego upola manje,6,3%.
U trećem kvartalu prošle godine hrvatska ekonomija se smanjila za 10,4%, a srpska za svega za 1,4%.
Srpska ekonomija je u prvom kvartalu ove godine ostvarila rast za razliku od hrvatske.
Godišnje stope rasta realnog BDP-a Hrvatske (u %)
Izvor: Državni zavod za statistiku Hrvatske.
Visoke stope rasta realnog BDP-a Hrvatske u drugom i prvom kvartalu 2021. su prouzrokovane efektom niske baze, kao i u BiH, s tim što je taj rast u slučaju Hrvatske ekonomije još veći.
Godišnje stope rasta hrvatske ekonomije u 2021.god. su impresivne zbog ogromnog kolapsa u 2020.god., ali rast realnog BDP mjeren u odnosu na prethodni kvartal je izuzetno skroman.
U drugom kvaratalu ove godine hrvatska ekonomija je porasla za svega 0,8% (u odnosu na prethodni kvartal), a u trećem kvartalu za samo 2,7% (u odnosu na drugi kvartal).
Ovakav nizak privredni rast ne može nadoknaditi visok porast javnog duga Hrvatske tokom pandemije
Prije pandemije hrvatski javni dug je bio 74% BDP-a (mart 2020.), a u junu 2021. on je 87,5% BDP-a.
Ako se izuzmu Belgija i Francuska od Hrvatske veći javni dug u EU imaju samo zemlje koje su prije nekoliko godina prošle kroz krizu javnog duga (Grčka, Portugal, Italija, Španija i Kipar).
Hrvatska plaća danak prevelikom osloncu na turizam i na sa njim povezanim privrednim granama.
