Turski i bosanski devizni kurs – Kao nebo i zemlja

Kurs turske lire (međunarodna oznaka TRY) u odnosu na ostale valute se mjenja svaki dan, svaki sat i svaki minut.

Takav devizni kurs nazivamo promjenljivi/fluktuirajući, ili fleksibnilni devizni kurs (vidjeti grafikon).

Devizni kurs konvertibilne marke (međunarodna oznaka BAM) je fiksiran za EUR već 25 godina, te je očigledno da se radi o fiksnom deviznom kursu.

Kada EUR mjenja vrijednost u odnosu na druge valute mjenja se i devizni kurs konvertibilne marke, ali u odnosu na EUR on je uvijek fiksan.

Turski i bosanski model deviznog kursa se razlikuju kao nebo i zemlja.

I Turska može fiksirati svoj devizni kurs, ili ga držati u određenom intervalu, ali turska vlada i turska centralna banka  su pustile da lira značajno oslabi/depresira u odnosu na glavne svjetske valute.

U odnosu na EUR, lira je tokom 2021. depresirala (oslabila) za 40%.

Na početku 2021. devizni kurs EUR TRY je bio 9, a na kraju 2021.god. 15.

Jedna lira kupuje 40% manje eura nego prije godinu dana.

Depresijacija lire je jedan od uzroka dvocifrene stope inflacije u Turskoj pošto je usljed jačanja eura i dolara u odnosu na liru, došlo do rasta uvoznih cijena izraženo u lirama.

Devizni  kursevi turske lire i konvertibilne marke u odnosu na jedan euro

Izvor: Eurostat.

Međutim, postoje i pozitivni efekti ogromne depresijacije lire.

Turci smanjuju kupovinu strane robe jer je ona poskupila, a to smanjuje uvoz u Tursku.

Istovremeno turski izvoz je sve jeftiniji jer Turci za lire traže manje eura/dolara, što povećava tražnju za turskim izvozom i na kraju povećava ukupni izvoz.

Kao posljedica rasta izvoza i smanjenja uvoza, usljed opisanog slabljenja lire, Turska tokom cijele 2021. bilježi višak u robnoj razmjeni sa inostranstvom.

U trećem tromjesječju 2021. Turska je ostvarila višak (suficit) u tekućem računu platnog bilansa (njegov glavni dio je spoljnotrgovinski bilans) od 3,15 milijardi američkih dolara (USD).

I u prethodna dva tromjesečja 2021. ostvaren je suficit ukupne vrijednosti od 2,56 milijardi USD.

Turska je pustila da lira oslabi, pustila je inflaciju u sistem, ali je pomogla svojim izvoznicima i odmogla svojim uvoznicima i tako je ostvarila ogromnu zaradu u poslovima sa inostranstvom.

Bosna ne želi inflaciju, ne želi da dozvoli slabljenje deviznog kursa konvertibilne marke i na taj način već 25 godina pomaže uvoznicima i odmaže izvoznicima.

Pomoći izvoznicima znači razviti domaću proizvodnju i povećavati zaposlenost.

Pomoći uvoznicima predstavlja pružanje pomoći stranoj proizvodnji i stranom tržištu rada.

Turska je odlučila da pomogne Turcima.

Bosna je odlučila da pomogne strancima.