Zahvaljujući sve dostupnijim komponentama precizne poljoprivrede, farmeri širom svijeta sve više koriste senzore u poljoprivrednoj proizvodnji.
Ovi senzori omogućavaju optimizaciju agrotehničkih mjera, kao što su: navodnjavanje, berba, tretiranja pesticidima, ili upravljanje klimatskim parametrima unutra plastenika i staklenika.
Upotreba senzora u poljoprivredi će se za narednih pet godina skoro udvostručiti.
Ukupna vrijednost globalnog tržišta senzora u poljoprivredi
(u milijardama američkih dolara)
Izvor: fact and factors.
Senzori mogu biti optički, za mjerenje vlažnosti vode i vazduha, mehanički senzori, elektrohemijski, mjerenje pritiska, parametara kvaliteta zemljišta i slično.
Njihova primjena zahtijeva znanje o informacionim tehnologijama što je često ograničavajući faktor kod poljoprivrednih proizvođača.
Uspješne primjene senzora u poljoprivredi su u onom slučaju kada se uključi i nauka koja treba da definiše parametre u kojima senzor treba da reaguje da bi uslovi bili optimalni, te državni sektor kao podrška širem krugu proizvođača.
Lider u razvoju informacionih tehnologija u poljoprivredi, na kojima počiva precizna poljoprivreda, na području bivše Jugoslavije, a i šire, je BioSense institut u Novom Sadu.
Svi znamo za upotrebu dronova u vojne svrhe, ali malo ko zna da se oni upotrebljavaju i u preciznoj poljoprivredi.
BioSense institut koristi dronove za nadgledanje usjeva i zasada, otkrivanje oboljenja na biljkama i tretiranje zasada protiv štetnika.
Novi Sad je nedavno proglašen za kulturnu prjestonicu Evrope.
Nauka i kultura uvijek koračaju zajedno.
