Precizna poljoprivreda – Nauka i kultura

Zahvaljujući sve dostupnijim komponentama precizne poljoprivrede, farmeri širom svijeta sve više koriste senzore u poljoprivrednoj proizvodnji.

Ovi senzori omogućavaju optimizaciju agrotehničkih mjera, kao što su:  navodnjavanje, berba, tretiranja pesticidima, ili upravljanje klimatskim parametrima unutra plastenika i staklenika.

Upotreba senzora u poljoprivredi će se za narednih pet godina skoro udvostručiti.

Ukupna vrijednost globalnog tržišta senzora u poljoprivredi

(u milijardama  američkih dolara)

Izvor: fact and factors.

Senzori mogu biti optički, za mjerenje vlažnosti vode i vazduha, mehanički senzori, elektrohemijski, mjerenje pritiska, parametara kvaliteta zemljišta i slično.

Njihova primjena zahtijeva  znanje o informacionim tehnologijama što je često ograničavajući faktor kod poljoprivrednih proizvođača.

Uspješne primjene senzora u poljoprivredi su u onom slučaju kada se uključi i nauka koja treba da definiše parametre u kojima senzor treba da reaguje da bi uslovi bili optimalni, te državni sektor kao podrška širem krugu proizvođača.

Lider u razvoju informacionih tehnologija u poljoprivredi, na kojima počiva precizna poljoprivreda, na području bivše  Jugoslavije, a i šire, je BioSense institut u Novom Sadu. 

Svi znamo za  upotrebu dronova u vojne svrhe, ali malo ko zna da se oni upotrebljavaju i u preciznoj poljoprivredi.

BioSense institut  koristi dronove za nadgledanje usjeva i zasada, otkrivanje oboljenja na biljkama i tretiranje zasada protiv štetnika.

Novi Sad je  nedavno proglašen za kulturnu prjestonicu Evrope.

Nauka i kultura uvijek koračaju zajedno.