Javne finansije svake države se zasnivaju na posuđivanju novca u domaćoj i stranoj valuti.
Budžet uzima kredit da bi finansirao onaj dio budžetskih rashoda, ili budžetske potrošnje, koji nije pokriven budžetskim prihodima.
Umjesto bankarskog kredita država može emitovati hartije od vrijednosti, kojima se takođe pozajmljuje novac, a koje povjerioci (investitori), za razliku od kredita, mogu prodati na finansijskom tržištu.
Kada država uzima kredit, javnost ne zna koliko je država od banke tražila novca, već samo koliko je dobila.
Kada država prodaje obveznice ona unaprjed obavještava i potencijalne investitore i čitavu javnost koliko novca traži.
Nakon aukcije javnost saznaje koliko je novca država dobila (vidjeti grafikon).
Od početka 2021. Srbija je, na domaćem tržištu, zaključno sa februarom 2022. izvršila ukupno 27 emisija.
Od ukupnog broja emisija na emisije u eurima se odnosi 7 emisija, a ostatak je u domaćoj valuti, tj. u srpskim dinarima.
Uspješnost emisije, ili procenat uspješnosti emisije, se dobija tako što se vrijednost prodatih hartija od vrijednosti stavi u odnos sa vrijednošću ukupne emisije.
Procenat uspješnosti emisija javnog duga Srbije*
(jauar 2021 – februar 2022)
Izvor: Ministarstvo finansija Republike Srbije. * Na iks osi je redni broj emisije počevši od 1.januara 2021.
Bilo da se radi od eurskim ili dinarskim emisijama procenat uspješnosti emisija Srbije je od početka 2021. izuzetno nizak.
U samo tri slučaja procenat uspješnosti emisije je 100%.
U samo tri slučaja Srbija je dobila upravo onoliko novca koliko je tražila.
U preostale 24 emisije investititori su Srbiji uskratili veliki dio novca koji je emisijom hartija od vrijednosti pokušala obezbijediti za finansiranje budžeta.
U prosjeku , u posmatranom periodu, stepen uspješnosti srpskih emisija bio je svega 35%, tj. oko trećine.
Na svakih traženih 100 dinara investitori su bili spremni pozajmiti Srbiji 35 dinara (crvena linija na grafikonu).
Polovinom decembra 2021. Srbija je tražila da joj se pozajmi 1,3 milijarde eura, a tržište joj je dalo svega 300.000 eura.
Ovo je jedna od najneuspjelijih emisija javnog duga u istoriji srpskog javnog duga, sa procentom uspješnosti od svega 0,08% (zeleni krug na grafikonu).
Do sljedećeg teksta na ovu temu treba razmisliti da li je i zašto je prosječna tražnja za srpskim ovako (ne)očekivano niska?