Sukob u Ukrajini je tragedija i za rusko i za ukrajinsko društvo, a u njegovim osnovama su potpuno različiti geopolitički ciljevi svjetskih velesila i odsustvo volje za dogovorom i kompromisom.
Ova tragedija ima i svoju vrlo raznuđenu i složenu ekonomsku dimenziju, koja se može analizirati na državnom nivou (uticaj na ekonomiju Ukrajine i Rusije), evropskom nivou, kao i na nivou svijeta.
Jedno od glavnih ekonomskih pitanja je kako svjetska ekonomija reaguje na ove sudare glavnih svjetskih geopolitičkih rivala, Rusije i Kine sa jedne strane i Amerike i Velike Britanije sa druge strane i kakva su tržišna očekivanja, od najnovijeg, ali ne i prvog sukoba u Evropi nakon drugog svjetskog rata.
Prije oko godinu ipo dana objasnili smo suštinu indeksa strah ili VIX indeksa (vidjeti grafikon).
On mjeri varijabilitet u cijenama put i kol opcija, tj. prava (ne i obaveze!) da se akcije preduzeća prodaju ili kupe.
Što se cijena ovih opcija, kojima se stiče pravo na prodaju ili kupovinu akcija, više koleba to je neizvjesnot u pogledu kretanja akcija veća.
Veća neizvjesnost se otuda pretače u veću vrijednost indeksa, pa se zato ovaj indeks označava kao indeks straha i to na svjetskom nivou.
VIX indeks, ili indeks straha
(1.januar 1990 – 25.februar 2022)
Izvor: www.yahoo.com
Na dan kada je najavljen početak rata u Ukrajini, 16.2.2022, vrijednost indeksa je bila relativno niska, 24,3.
Dva dana ranije, 14.2.2022, vrijednost indeksa je 28,3.
Zaključujemo da svjetsko tržište uopšte nije reagovalo na najavu datuma početka sukoba, iako su svi svjetski mediji svojski potrudili da medijski obrade ovaj očekivani događaj.
Od 16.februara, kada je sukob trebao početi, do 24.februara kada sukob zaista počinje, VIX stalno raste i dostiže vrijednost od 30,2.
Međutim, već sljedeći dan, 25.2.2022, vrijednost indeksa pada na 27,6.
Buduće kretanje VIX je u kontekstu najave uvođenja ograničenog pristupa SWIFT-u (telekomunikacioni sistem za izvršenje plaćanja u međunarodnom platnom prometu) i najavljenog zamrzavanja jednog dijela deviznih rezervi Rusije, kojima upravlja Centralna banka Rusije, moguće predvidjeti.
Ali ono što nas zanima u ovom tekstu je nivo straha investitora u momentu izbijanja međudržavnog sukoba Rusije i Ukrajine.
U posljednje 32 godine (od 1990) vrijednost VIX-a je najviša tokom septembra 2008. u momentu bankrota investicione banke Braća Liman (crni trougao na grafikonu).
Sljedeća najviša vrijednost je dostignuta u martu 2020. u vremenu izbijanje pandemije korone (zeleni pentagon na grafikonu).
Vrijednost VIX na dan 24.2.2022. kad se trupe jedne države, ušle na teritoriju druge države, je u poređenju sa ove dvije vrijednosti značajno niža (crveni krug na grafikonu).
Analiza kretanja indeksa straha, VIX-a nam kazuje da investitori smatraju da ono što se dešava u Ukrajini uopšte za sada nije strašno, po svjetsku ekonomiju.
Investitori, za sada, smatraju da se još uvijek radi o perifernom evropskom sukobu,niskog intenziteta, koji neće imati uticaja na svjetska kretanja roba i kapitala.
Kojom jačinom će globalna ekonomija, putem VIX-a, odreagovati na eventualno ograničenje pristupa Rusije SWIFT-u i zamrzavanje djela deviznih rezervi ruske centralne banke, tj. na mjere koje se najavljuju, kao i na eventualne ruske kontramjere saznati ćemo možda vrlo brzo.