Akcije su finansijski instrumenti sa tzv. varijabilnim prinosima.
Prinosi na akcije variraju u zavisnosti od njihove cijene i isplate dividendi, a cijena akcije zavisi od očekivanja u pogledu budućih zarada preduzeća.
Ako se okruženje u kojem firma posluje pogorša (tržište nabave i tržište prodaje) cijene akcija padaju, a ako preduzeće lansira i prodaje nove proizvode i otvara nova tržišta cijena akcije bi trebalo da raste.
Ono što vrijedi za jednu akciju bi trebalo vrijediti i za indeks akcija koji obuhvata više različitih akcija sa teritorija jedne države.
Kada se očekuje da će država izgubiti tržišta no kojima prodaje robe i usluge, ili ako se dogodi nešto što stvar izuzetno negativna očekivanju o stanju ekonomije, indeks akcija odmah pada.
Takav jedan događaj se desio u zoru 24.februara 2022.
Nakon što je objavljena informacija da je Rusija odlučila da uputi svoje trupe u Ukrajinu i da je gađala vojne objekte u Ukrajini, došlo je do opšte rasprodaje akcija na skoro svim najvažnijim svjetskim tržištima.
Dnevna promjena vodećeg indeksa akcija po zemljama*
(24. februar 2022, u %)
Izvor: www.investing.com * Na svakom tržištu su odabrani vodeći indeksi akcija.
Evropa je na vijest da vojska Ruske Federacije započela operacije u Ukrajini reagovala jedinstveno, kao da je postojao neki dogovor među kupcima i prodavcima akcija evropskih država.
Dnevni pad tržišta se kretao od -4,4% (Italija) do -3,8% (Francuska), a unutar ovoga intervala su se našla tržišta Njemačke i Velike Britanije.
Na negativnu vjest su reagovala negativno i sva ostala velika tržišta država iz skupine BRICS zemalja (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južnoafrička Republika).
Najdramatičniji pad tržišta je bio u zemlji iz koje je potekla negativna informacija i Moskovska berza je za nekoliko sati trgovanja osiromašila vlasnike akcija u Rusiji u odnosu na prethodni dan za u prosjeku 33% (MOEX).
Ukrajinci se nisu ni usudili da otvore svoju berzu toga dana pošto je aktivnost ruske vojske podrazumjevalo uništavanje objekata na teritoriji Ukrajine, a uvođenje vanrednog stanje je stvorilo najgoru moguću percepciju budućnosti ukrajinske ekonomije.
Iz grupe G7 (Njemačka, Francuska, Italija, Velika Britanija, Amerika, Kanada, Japan) pored Amerike čije je tržište akcija (Dow Jones) ostvarilo rast od 0,27% , samo je još Kanada bila na pozitivnoj nuli (0,09%).
Upadljivo je odsustvo negativne reakcije tržišta akcija na sjevernoameričkom kontinentu, što moža potvrđuje stav da kada se dvojica svađaju treći se koristi?
Odnosi Rusije i Ukrajine ne štete samo njima veći i cijeloj Evropi, ali ne i dvjema državama sa sjevernoameričkog kontinenta?
I racionalizam i pragmatizam (praktičnost) i utilitarizam (korisnost) su ponikli u evropskoj školi filozofske misli i valjda će Evropljani koji su prošli i kroz antiku i kroz mračni srednji vijek, a nakon toga kroz humanizam i renesansu i doba prosvjetiteljstava shvatiti da ne trebaju raditi u korist vlastite štete, a za račun trećeg?
Svaki prosječno inteligentan Evropljanin preko svoga pametnog telefona za nekoliko minuta može pronaći informaciju da su Sjedinjene Američke Države postale najjača ekonomija na svijetu tek poslije Drugog svjetskog rata, koji se 5 godina vodio na području Evrope (i njenih kolonija), a samo jedan dan (japanski napad na Perl Harbor), na teritoriji sjevernoameričkog kontinenta.
