Prije nepune dvije sedmice jedna banjalučka i jedna sarajevska banka u vlasništvu ruskih investitora ili ruske države su se našle u neobranom grožđu zahvaljujući mnogim greškama.
Ovaj tekst posvećujemo prvoj banci.
Prvu grešku je počinila Evropska centralna banka (ECB), vrlo moguće sasvim (ne)namjerno, izdajući sopštenje (28.2.2022) u čijem naslovu stoji da će Sberbank Evropa AG i njene banke ćerke u Sloveniji i Hrvatskoj ili propasti ili da postoji velika vjerovatnoća da će propasti, a “usput” su pomenute i ostale evropske banke iz ove grupacije, među kojima je i Sberbank a.d. Banjaluka.
Publikujući takvu vijest ECB je samo dolila ulje na vatru, poručujući svim povjeriocima ovih banaka da moraju što prije povući novac iz tih banaka, a što su oni činili i prije njenog saopštenja.
Uloga regulatora banaka, a to je ECB, nije da podstiče paniku, već da je smiruje racionalnim objašnjenjima o prirodi problema i načinu njegovog prevazilaženja.
Da nije bilo ECB masa grčkih banaka bi već odavno bankrotirala, a to bi se desilo i do sada već nekoliko desetina puta sa grčkom i ne samo grčkom državom.
ECB nema obavezu da pomaže ruskim banakama, jer Rusija nije članica eurozone, ali nije obavezna ni da im odmaže, a što je učinjeno saopštenjem da će banke propasti ili vjerovatno propasti.
Tek u petoj rečenici saopštenja ECB nam eksplicitno kazuje da ove banke imaju problema sa likvidnošću (vidjeti grafikon), a ne solventnošću.
Banka je nesolventna ako gubitak prelazi nivo kapitala, jer tada gubitak “jede” imovinu povjerilaca banaka, a to u slučaju banaka iz sber grupacije u Evropi nije bio slučaj.
Banka može poslovati bez gubitka, čak i sa ogromnim i natprosječnim profitom, a da ipak bude nelikvidna.
Kako je to moguće?
Vrlo lako, ako se zna da se od 80% do 90% pasive banaka sastoji od raznoraznih vrsta obaveza, a svega od 20% do 10% je kapital banke.
S obzirom da apsolutno svaka banka na svijetu radi sa tuđim, pozajmljenim, novcem davno je rečeno da su bankarski poslovi tuđi poslovi.
Učešće novčanih sredstava u aktivi, 30.6.2021.
Izvor: Sberbank a.d. Banjaluka i ABRS.
Zato ni Sberbank a.d. Banjaluka, kao članica sber grupacije, iako je natprosječno likvidna, nije mogla izdržati, bez pomoći sa strane, masovno povlačenje depozita.
Ni trećina aktive u novčanim sredstvima ne može biti garancija da će banka biti likvidna, kada štediše i ostali povjerioci banke masovno i panično jurnu da podignu novac.
Nakon što je ECB, slučajno ili namjerno pogrješila, nije bilo teško počiniti drugu grešku.
Sberbank a.d. Banjaluka je pogriješila što je svojim povjeriocima ograničila podizanje novca, jer je to izazvalo dodatni strah i paniku i još jači motiv da se novac povuče iz banke po svaku cijenu.
Iskustvo američkih banka iz 19. vijeka pokazuje da panika posustaje i na kraju prestaje onda kada banka širom otvori svoje trezore povjeriocima, tj. kada dozvoli da povuku sav novac, jer tada povjerioci odustaju od povlačenja novca, a prethodno povučeni novac se vraća u banku.
Treću grešku je napravio domaći regulator, Agencija za bankarstvo Republika Srpska (Agencija), nagovještavajući mogućnost da Republika Srpska preuzme banku.
S obzirom na poslovnu sudbinu Bobar banke, Balkan Investment banke i Banke Srpske i poslovnu ulogu Republike Srpske u ovim događajima, poslovna reputacija Sberbank a.d. Banjaluke je bila za trenutak (koji je bio sasvim dovoljan za novo širenje straha i panike) dodatno pogoršana.
Agencija nije saopštila javnosti, da apsolutno ne postoji banka na svijetu, koja može izdržati masivni juriš na depozite bez tuđe pomoći, makar se radilo o natprosječno likvidnoj i natprosiječno profitabilnoj banci poput Sberbank a.d. Banjaluka, čime je počinjena četvrta greška.
Rukovodstvo banke je saopštilo da ima novčana sredstva (oko 300 miliona KM) za izmirenje obaveza po depozitima po viđenju, što ne samo da je pogrešan način komuniciranja problema (peta greška) već i predstavlja, sa aspekta aktive i pasive banke i generalno principa bankarskog poslovanja nemoguću misiju.
Ako banka sva novčana sredstva kojima raspolaže (332,5 miliona KM na dan 30.6.2021) iskoristi za izmirivanje dijela obaveza, kako će isplatiti ostale povjerioce, kako će vršiti plaćanja u unutrašnjem i deviznom platnom prometu i na kraju kako će ispuniti obaveznu rezervu na preostali iznos depozita?
Šesta greška se sastoji u tome što kriza u Sberbanci a.d. Banjaluka, koja je prevaziđena, nije iskorištena za popravljanje i nadogradnju našeg bankarskog i ekonomskog sistemi.
O šansi koja je propuštena, ali koja ipak još uvijek postoji, a koja se odnosi na odsustvo volje, a možda i znanja, da se uoči ozbiljan defekt u ekonomskom sistemu Bosne i Hercegovine, pisaćemo u narednim tekstovima.
Opisane greške se obično dešavaju kada ekonomisti utihnu, a to je karakteristika Bosne i Hercegovine u najmanje dvije protekle decenije.
