Veliki dio građana u BiH je i dalje, bez razloga, zabrinut za dvije banke koje u svome imenu imaju odrednicu sber, a uošte niko nije zabrinut za npr. bankarski sektor Federacije BiH.
Da li je većina u pravu?
Na dan 31.12.2021. novčana sredstva u aktivi bankarskog sektora Federacije BiH su skoro identična novčanim sredstvima koje su Sberbank a.d. Banjaluka i Sberbank a.d. Sarajevo imale pola, odnosno godinu, dana ranije (vidjeti grafikon).
U bankarskom sektor FBiH na obaveze odlazi 88%, a na kapital 12% pasive banaka, a gotovo istovjetno je bilo i u sber bankama prije naglog gubitka imidža.
Bankarski sektor FBiH se sastoji od 14 banaka (banke sa sjedištem u Fedearciji BiH).
Izuzetno je likvidan, isto kao što su bile likvidne i banke iz grupacije sber.
Ako neka profitabilna banka iz bankarskog sektora FBiH usljed masovnog povlačenja depozita postane nelikvidna, preuzeće je neka druga banka iz koje se depoziti ne odlijevaju.
Ako dvije izuzetno profitabilne banke zbog neopravdanog gubitka povjerenja gube puno depozita opet će se pojaviti banka ili banke koje će im baciti pojas za spasavanje,a banka može proći i kroz proces restrukturiranja pod nadzorom Agencije za bankarstvo FBiH.
Udjel novčanih sredstava u aktivi
Izvor: FBA (31.12.2021), Sberbank BH d.d. Sarajevo (31.12.2020), Sberbank a.d. Banjaluka (30.6.2021).
A šta bi se desilo ako bi cijeli bankarski sektor FBiH u jednom trenutku bio izložen masovnom i dugotrajnom odlivu depozita?
Ko bi njemu u tom trenutku pomogao, ako bi on funcionisao kao jedna velika banka, pod udarom bjesnih štediša i deponenata koji traže da im se novac odmah i bezuslovno isplati?
Tvorci skoro svih bankarskih sistema na svijetu su mislili i o ovoj najgoroj varijanti i odlučili su da svojim centralnim, ili narodnim, bankama daju mogućnost da pozajme novac bankama.
Te pozajmice su najčešće kratkoročne i mogu biti jednodnevne, nedeljne, dvonedjeljne, mjesečne, a u izuzetnim i rjetkim slučajevima mogu biti i dugoročne.
Evropska centralna banka pozajmljuje novac svojim banakama godinama, a to čine i Federalne rezerve (centralna banka SAD).
Ova funkcija centralne banke se zove pozajmljivač u krajnjoj nuždi, ili kreditor posljednjeg utočišta.
Bez pomoći centralnih banaka i američka i ekonomija eurozone bi već odavno bile samo ruine.
Bankarski sektor u kojem centralna banka ne može pozajmiti novac domaćim komercijalnim bankama nije kompletan.
On je kao kuća koja nema krov, a nedostaje i gornja ploča.
U svim zemljama nastalim na prostoru bivše Jugoslavije centralne banke mogu pozajmljivati novac svojim bankama.
Opcija “u krajnjoj nuždi” ne postoji samo u Bosni i Hercegovini.
To je ozbiljan defekt bosanskohercegovačkog bankarskog sektora, a kratkotrajna nelikvidnost sber banaka je bila i još uvijek jeste šansa da se on uoči i otkloni.
Smisao postojanja svake centralne banke je da kreditira komercijalne banke.
Zato se i kaže da je centralna banka banka banaka.
