Tražnja za američkim dolarom – U Boga i Diksi mi vjerujemo

U moru informacija sa angloameričkog i evropskog tla na medijskom tronu 23.marta 2022.  je informacija da će ruski izvoznici gas uskoro početi prodavati za rublje umjesto za dolare.

Ova vijest je kod dijela navijački nastrojenih ekonomista prihvaćena kao početak kraja vrhovne uloge američkog dolara u svijetskim deviznim rezervama, iako za takav stav još uvijek nema dovoljno dokaza.

DIXIE (Diksi) je skraćenica za indeks američkog dolara.

Оn se sastoji od korpe valuta u koju ulaze euro, jen funta, kanadski dolar, švajcarski franak i švedska kruna.

Kada raste tražnja za dolarom on jača u odnosu na ove valute i vrijednost diksija raste.

I eurozona, za svoju valutu, ima indeks sličan dolarskom a njegova oznaka je INVEUR (u indeks ulazi takođe šest valuta).

Za poređenje sa dolarskim i eurskim indeksom koristili smo spot cijenu zlata XAU/USD.

Pošto se zlato, za razliku od dolara i eura ne može odštampati na komadu papira, njegоvа količina je ograničanа,  a za njegovo vađenje iz zemlje i  obradu mora se uložiti i rad i kapital, ono služi kao najbolji alata za poređenje tražnje za pojedinim valutama (vidjeti grafikon).

Ako se ponuda ne mjenja, rast tražnje za svakom robom povećava njenu cijenu, a novac nije ništa drugo nego jedan oblik robe, ili zamjene za robu.

Od decembra 2020. godine, kada se svijet prvi put suočio sa mogućnošću sukoba dvije crnomorske zemlje, pa do marta 2022,  vrijednost zlata je porasla za 2,6%.

Indeks eura, INVEUR, je u ovom periodu viši za samo 1,5%.

Kupac dolara tj. diksija je za ovih 15 mjeseci zaradio 9,5%.

Dolar je za 3,6 puta nadmaši zlato, a ostvario je za šest puta veći prinos nego euro.

Kretanje indeks dolara, indeksa eura i cijene zlata, decembar 2020 – mart 2022.

(decembar 2020  = 100)

Izvor: Yahoo Finance.

Brojke kazuju da je u zadnjih nepunih 15  mjeseci (decembar 2020 – mart 2022) tražnja za dolarom značajno viša  od tražnje za zlatom, te je iz toga razloga „otpis“ dolara  preuranjen.

Iza dolara  nalazi se američka ekonomija koja godišnje proizvede roba i usluga u vrijednosti koja je čak i sa aspekta odnosa kupovne moći dolara  pet puta veća nego ona u Ruskoj Federaciji.

Zato je najava prodaje gasa u rubljama mogla samo povećati vrijednost rublje u odnosu na dolar (za oko 6%), ali još uvijek ne i uticati na Diksi.

Dolarski indeks nije ni okrznut informacijom o očekivanom obračunu ruskog gas u rubljama i  njegova vrijednost je 23. marta u zelenom, a ne crvenom.

Na američkoj novčanici  stoji slogan: „ In God We Trust“.

Svjetska ekonomija još uvijek funkcioniše na principu: „U Boga i Diksi mi vjerujemo“.

Da li će Diksi u budućnosti padati ili rasti zavisi od tražnje za američkim dolarom velikih ekonomija (Kina, Indija Japan, Njemačka .. ), a ne samo od toga koliko je dolar potreban ruskoj ekonomiji i da li Rusija prodaje gas za rublje.

Ipak, ruski potez ne treba podcijeniti jer je ruska ekonomija po kupovnoj snazi (mjereno u američkim dolarima) šesta ekonomija u svijetu, a po nominalnom BDP-u se nalazi na jedanaestom mjestu u svijetu.