Sjedinjene Američke Države su mjereno veličinom javnog duga najzaduženija država na svijetu.
U februaru 2022. SAD su dugovale svojim povjeriocima 30,3 hiljade milijardi dolara, ili 30,3 triliona dolara.
Da bi održale i povećale nivo javne potrošnje SAD se stalno zadužuju na finansijskom tržištu kroz emisiju trezorskih zapisa i obveznica.
Kada SAD pozajmljuju novac na rok do godinu dana to čine emisijom trezorskih zapisa.
Kada SAD pozajmljuje novac na rok duži od godinu dana to čine emisijom obveznica.
Obveznice mogu biti različite ročnosti, a najbitnije obveznice su one čiji je krajnji rok dospjeća 10 godina.
Kad se kamatna stopa na desetogodišnje obveznice uporedi sa kamatnom stopom na dvogodišnje obveznice i pod uslovom da je razlika između ovih kamatnih stopa negativna, smatra se da bi američka ekonomija mogla ući u recesiju (vidjeti grafikon).
Recesija se definiša kao pad realnog BDP-a u dva uzastopna kvartala.
Zašto je negativna razlika u kamatnim stopama na desetogodišnje i dvogodišnje obveznice signal za moguću recesiju?
Kada fizičko lice uzima kredit na dvije godine kamatna stopa je niža nego kada uzima kredit na deset godina, a isto se dešava i kada se država zadužuje, pa makar to bila i američka država.
Rizik nevraćanja kredita je veći ako se on uzima na deset godina, a manji je ako se on uzima na dvije godine i zato je kamatna stopa na kredit od deset godina veća od kamatne stope na kredit od dvije godine.
Kako je onda moguće da razlika u ovim kamatnim stopama bude negativna?
Razlika u kamatnim stopama na desetogodišnje i dvogodišnje obveznice SAD (u procentnim poenima)
(1.april 2017 – 1.april 2022)
Izvor: FED.
Kada se ekonomija razvija i raste onda su krediti na 10 godina skuplji od kredita na dvije godine.
Međutim, kada se ekonomija približava recesiji vjerovatnoća nevraćanja kredita je veća što je kredit dat na kraći rok, pa zato kamatna stopa na ove kredite raste.
Istovremeno povećava se vjerovatnoća vraćanja kredita koji su dati na duži rok, jer recesija nikada ne traje dugo,pa kamatna stopa na dugoročne kredita ili opada ili stagnira.
Zato su uoči ulaska u recesiju kamatne stope na dvogodišnje obveznice veće od kamatnih stopa na desetogodišnje obveznice i razlika u ovim kamatnim stopama je negativna.
1.aprila 2022. (zeleni krug na grafikonu) sa američkog tržišta obveznica stigla je informacija o mogućem ulasku u recesiju, što nije prvoaprilska šala.
Zadnji put takva vrsta informacije stigla je sa tržišta krajem avgusta 2019. (crni krug na grafikonu), a u međuvremenu zahvaljujući stalnom štampanju novca od strane FED-a (centralna banka SAD) američka ekonomija se značajno oporavila (crveni krug na grafikonu).
U 2019. 2020. i 2021. godini FED je ili smanjivao svoju referentnu kamatnu stopu, ili ju je držao na postojećem nivou.
U martu ove godine FED je podigao referentnu kamatnu stopu sa 0,25% na 0,5%, a u maju se očekuje povećanje na 1%.
Takođe, FED je najavio da će mjesečno smanjivati kreditiranje, kupovinu obveznica i trezorskih zapisa za 95 milijardi USD.
Rast kamatnih stopa i smanjenje bilansa FED-a je takođe još jedan signal da je recesija u SAD sve izvjesnija.
Ako se ne desi neki nagli i neočekivani preokret na globalnom nivou američka ekonomija, a sa njom i najveći dio svjetske ekonomije, će vjerovatno uploviti u luku recesije.
Rast kamatnih stopa i ulazak u recesiju će pogoditi posebno ekonomije sa visokim javnim dugom, a u njih spadaju Srbija i Hrvatska, a djelimično i Bosna i Hercegovina.
Naravno, FED će uraditi sve da prizemljenje američke ekonomije bude što bezbolnije tj. da recesija, ako do nje dođe, bude obilježena sa što manjim padom američkog BDP-a.
Jedini način da se pokuša oboriti inflacija (7,9% u martu) je, prema mišljenju FED-a, da se povećaju kamatne stope i smanji emisija novca.