Republika Srpska (RS) će sutra, 19.4.2022, emitovati 47. emisiju obveznica RS nominalne vrijednosti od 35 miliona KM, na rok od 5 godina.
Emisija dolazi u vrijeme ne samo prolaska globalnog trenda niskih kamatnih stopa, već i izuzetno visoke inflacije.
Za 12 mjeseci, februar 2022. u odnosu na februar 2021. potrošačke cijene u RS su porasle za 7,2%.
19.aprila RS će ponuditi tržištu da otkupi njene obveznice po kamatnoj stopi od 3,4% što uz gore navedenu inflaciju daje realnu kamatnu stopu od oko – 3,8% (3,4-7,2).
Za toliko će se na godišnjem nivou smanjivati realna vrjednost imovine kupaca obveznica, ako inflacija ostane na nivou od 7,2%.
RS je kao i u prethodnoj emisiji petogodišnjih obveznica (23. i 24.mart 2022) ponudila potencijalnim investitorima godišnju isplatu kamate, uz isplatu glavnice tek nakon 5 godina.
RS je mogla otići i korak dalje i ponuditi polugodišnju isplatu kamate, zajedno sa djelom glavnice, kako bi omogućila investitorima da primljeni anuitet (kamata plus dio glavnice) dalje reinvestiraju po višoj kamatnoj stopi i tako očuvaju realnu vrijednost imovine.
Istovremeno, isplata polugodišnjih anuiteta bi omogućila investitorima da prije isteka roka od pet godina dobiju uloženi novac natrag.
Isti model otplate obveznice RS je ponudila u martu ove godine (46.emisija obveznica RS) i emisija je trajala dva dana uz izuzetno nisku zainteresovanost investitora.
U ovoj emisiji RS je ponudila kamatnu stopu od 2,7%, ali je tržište tražilo i dobilo 3,4%, i zato je RS u javnom pozivu za aprilsku emisiju ponudila 3,4%.
Korisno je podsjetiti se da je u uslovima izuzetno niske inflacije kamatna stopa bila značajno viša.
U bečkoj emisiji (jun 2018) RS se zadužila po kamatnoj stopi od 4,75%, a u londonskoj (april 2021) po kamatnoj stopi od 5%.
Mađarska, iako ima daleko bolji rejting od BiH (ulaganje u javni dug Mađarske se tretira kao investicija, a u javni dug BiH kao špekulacija) se na pet godina zadužuje po kamatnoj stopi od 6,9% (podatak za 15.4.2022).
Kamatna stopa na petogodišnje obveznice Mađarske (u %)
(januar 2020 – april 2022)
Izvor: Reuters.
Rasta kamatnih stopa na javni dug je sveprisutan trend i od početka godine do 15.aprila 2022. kamatne stope na petogodišnje obveznice su porasle za 1 procenti poen (Njemačka) pa sve do 2,6 procentnih poena (Mađarska).
I Amerikanci (SAD) se u odnosu na kraj prošle godine na period od 5 godina zadužuju po 1,5 procentnih poena višoj kamatnoj stopi.
Potreba za zaduživanjem je objektivne prirode, ali pošto se njome stvaraju bezuslovne obaveze, zaduživanje mora biti praćeno povećanjem javnih prihoda.
RS ima velike i neiskorištene mogućnosti u pogledu fiskalne politike, konkretno u djelu izmjene direktnih poreza, koje joj stoje na raspolaganju radi povećanja javnih prihoda.
Takođe, RS mora početi mjeriti efikasnost upotrebe javnih prihoda, kao i rentabilnost javnih rashoda koji su namjenjeni investicijama.
RS već godinama odbija da akcionarima firmi iz elektorenergetskog sektora isplati dividende, iako i to može biti značajni generator javnih prihoda s obzirom da je najveći akcionar u ovim preduzećima RS.
Ne bi bilo na odmet ni razmisliti o produktivnosti i platama u pojedinim djelovima javnog sektora.
Za javni dug RS, a samim tim za budžet i ekonomiju RS, nastupaju teška vremena.
Vrijeme lagodnog i jeftinog zaduživanja je prošlo.
Prošlo je i vrijeme jagme za kupovinom javnog duga RS po svaku cijenu.
U vremenu pred nama mnogo vještine i znanja će trebati za kvalitetno upravljanje javnim dugom i javnim finansijama RS.
Od sposobnosti Ministarstva finansija RS da riješi probleme javnih finansija, koji će se sa protekom vremena kumulirati, a ne smanjivati, će zavisiti veliki dio ekonomske sudbine RS.
Možda bi početna tačka za upravljanje javnim finansijama RS trebala biti „prepostavka“ da je osnovni izvor i kreator nove vrijednosti rad?
