Ekonomski rast od 2000. godine – Razbijene iluzije i čarobni štapić

Veliki broj građana u Srbiji i Bosni i Hercegovini od 1999.godine ima pozitivno mišljenje o razvoju ruskog duštva, jer je te godine upravljanje Rusijom povjereno osobi koja i danas vodi Rusiju.

Pozitivne društvene promjene bi se trebale odraziti na privredni razvoj i ekonomski rast, međutim ta veza u ruskom slučaju uopšte nije očigledna.

U periodu od 2000. do 2021.godine ruska ekonomija je, s obzirom na prirodne resurse kojima raspolaže, rasla po vrlo umjerenoj stopi od svega 3,5% godišnje, približno isto koliko i Srbija, a neznatno više od BiH.

Rusija se ne može pohvaliti većim privrednim rastom od austrijskog, jer je Austrija razvijena tržišna privreda, a takve privredne strukture uvijek rastu mnogo sporije od zemalja u razvoju poput Rusije i Kine.

Rusija treba da bude zabrinuta što je u proteklih dvadesetak godina Kina ostvarivala više nego duplo veću prosječnu godišnju stopu ekonomskog rasta od Rusije.

Prosječna godišnja stopa rasta realnog bruto domaćeg proizvoda 

(2000 – 2021)

Izvor: MMF.

Od 2000 do 2021. kineska ekonomija je bilježila prosječne godišnje stope rasta od 8,7%.

Sankcije iz 2014. zaustavile su rast Rusije i do 2021. prosječna godišnja stopa rasta ruske ekonomije je bila svega 1%, isto koliko u Austriji, dok je u Kini ona 6,3% (2014 – 2021).

Međutim ako se posmatra čak i period prije uvođenja sankcija 2000 – 2013,  kineski rast je duplo veći od ruskog (Kina je godišnje rasla po stopi od 10%, a Rusija po stopi od 5%).

Zanimljiv rezultat, koji protivrječi logici prosječnog čovjeka, je da su ekonomije Bosne i Hercegovine i Srbije, za ovih 20 godina u prosjeku rasla značajno brže od hrvatske ekonomije, iako je Hrvatska članica Evropske unije.

U periodu 2000 – 2021. naspram bosanskih 3% stoji hrvatskih 2%, a nakon 2013 godine i ulaska Hrvatske u EU, ove dvije ekonomije rastu približno istim tempom.

Ovim tekstom su razbijene iluzije o rastu i razvoju ruske ekonomije nakon 2000. godine, pogotovo u poređenju sa Kinom.

Pokazili  smo i da ulazak u EU ne mora  uvjek biti čarobni štapić ekonomskog rasta.

Kina, BiH i Srbija nisu članice EU.