Redova ispred Sber banaka na koje su štediše i ostali deponenti “navalili” zbog sankcija uvedenih Rusiji u vezi sa ratom u Ukrajini više nema što bi trebao biti znak da je bankarska panika prošla i da su se banke u BiH vratile uobičajenom načinu funkcionisanja?
Podaci ipak pokazuju da rusko-ukrajinsko-bosanska bankarska drama nije završena i da je za sada ostavila vrlo dubok ožiljak na tkivu bosanskih banka.
Tokom februara i marta 2022. depoziti banka u BiH su smanjeni za milijardu i sto miliona konvertibilnih maraka.
U odnosu na januar 2022. to predstavlja smanjenje od ogromnih 4%.
Stanovnici BiH su iz banaka za samo dva mjeseca povukli oko jednu milijardu KM i stavili ih u slamarice, na sigurno.
Kako znamo da ova jedna milijarda konvertibilnih maraka nije upotrebljana za kupovinu roba i usuga i tako vraćena u bankarski sistem?
Da je ovaj , iz banaka povučeni novac, upotrebljen za kupovinu proizvoda firmi u BiH njihovi bi depoziti porasli tj. ne bi pali.
Pošto su i depoziti privatnih firmi smanjeni i to za oko 370 miliona KM, što predstavlja pad za više o od 6% (mart u odnosu na januar 2022), milijarda konvertibilnih maraka u vlasništvu državljana BiH je za sada izvan bosanskih ekonomskih tokova, nalazi se u novčanicima, privatnim sefovima … u slamaricama i čarapama.
Ukupni depoziti bosanskih banaka
(u milijardama KM)
Izvor: www.cbbh.ba
Pojedini dijelovi javnog sektora su povećali svoje depozite, ali ipak banke su nakon dva mjeseca “ošišane” za 1,1 miljardu KM.
Javnost Bosne i Hercegovine naravno još niko od ovlaštenih javnih ustanova (entitetske agencije za bankarstvo, entitetska ministarstva finansija, Vijeće ministara BiH i državno ministarstvo finansija) nije obavijestio o ovome vanrednom događaju iako se radi o pojavi koja ima i koja će imati ogroman uticaj na funkcionisanje bosanske ekonomije.
Na bankama je sada da u saradnji sa ovlaštenim javnim ustanovama vrate ovaj novac u svoje bilanse i da ga stave u funkciju ekonomskog rasta i razvoja.
To će naravno biti vrlo teško, jer se povjerenje sa mukom stiče, a brzo se gubi.
Da kojim slučajem u BiH postoji razvijeno međubankarsko tržište novca, likvidne bh. banke bi sber bankama (Banjaluka i Sarajevo) odmah posudile novac i do ovako masovnog odliva depozita ne bi ni došlo.
Da kojim slučajem u BiH postoje institucije sa javnim ovlaštenjima koje njeguju stalnu, profesionalnu, otvorenu i korektnu komunikaciju sa javnošću u vezi sa bankarskim, finansijskim i ekonomskim pitanjima, odliv depozita zbog rata u Ukrajini bi postojao, ali nikada ne bi bio ovako ogroman.
Svaki pravi pacijent brižljivo sluša ljekara koji mu objašnjava njegovu bolest, lječenje i krajnji ishod, a svaki pravi ljekar zna da liječi bolesnika, a ne bolest.
U slučaju odliva depozita između bosanskih bankara i ekonomista na jednoj strani i bosanskih štediša i deponenata na drugoj strani još uvijek nije uspostavljen, u ekonomskom smislu, odnos ljekar-pacijent.
Trenutno stanje je takovo da su banke bitku za depozite izgubile, a niko, ko je za to plaćen, odgovoran i ovlašten, nas o tome obavjestio nije.
