Evropska centralna banka (ECB) kao i sve ostale centralne banke pravi i objavljuje prognozu inflacije.
Inflacija je određena kao promjena cijena potrošnih dobara (hrana, energija, stanovanje, obrazovanje, zdravstvene usluge, bezalkoholna pića, alkoholna pića, odjeća, duvan … ), a ne kao promjena cijena akcija, obveznica, nekretnina i kriptovaluta.
Visoka inflacija čini novac manje vrijednim, većinu ljudi siromašnijim, a njihove stomake praznijim.
Prazan stomak i prazan džep imaju sklonost da na ulici traže promjenu vlasti, rast poreza na imovinu i prihode najbogatijih i na kraju radikalnu preraspodijelu budžetskih rashoda u svoju korist.
Rukovodstvo ECB, koje je postavljeno od strane zakonodavne i izvršne vlasti zemalja članica eurozone, vlasti iza koje najčešće stoji viša klasa, mora tu vlast i višu klasu štiti od razvlašćivanja i imovinskih gubitaka.
Ako je rast potrošačkih cijena (inflacija) dugo vremena iznad rasta prosječne plate sklonost prema socijalizmu i intezivnijem oporezivanju bogatih jača, a vladajuća klasa u kapitalizmu to nikako ne želi.
ECB je svjesna da mora povećavati kamatne stope i smanjivati štampanje novca da bi oborila inflaciju i ublažila eroziju životnog standarda građana Evrope.
Inflacija u eurozoni
(januar 2019 – mart 2022)
Izvor: Evropska statistika.
Istovremeno, ECB zna da manje novca na tržištu i viša kamatna stopa ruše tržište akcija, tržište nekretnina, tržište obveznica i tržište kriptovaluta i povećavaju troškove finansiranja javnog duga.
Višoj klasi, koja drži veliki dio svoje imovine u akcijama, obveznicima, nekretninama i kriptovalutama, kao i generalno investitorima, ne odgovara ovakva aktivnost ECB, jer to smanjuje vrijednost njihove imovine.
U februaru ove godine inflacija u eurozoni bila je 5,9%, a u decembru 2021. ECB je prognozirala da će februarska inflacija biti 4,1%.
Ova greška od skoro dva procentna poena je napokon jedna dobra greška, jer tjera ECB da mnogo ranije nego što je planirala podigne svoju kamatnu stopu i počne smanjivati štampanje novca?
Martovska inflacija u eurozoni je 7,4% i raste vjerovatnoća da će već u julu doći do povećanja kamatne stope ECB i do početka smanjenja štampanja novca, što bi trebalo početi smanjivati inflaciju.
Ovakav pozitivan oblik razvoja antiinflacione politike ECB je još uvijek neizvjestan, jer apsolutno niko ne zna u kojem pravcu će se odvijati rat u Ukrajini i da li će se oružani sukob rasplamsati ili smirivati.
Ono što je gotovo izvjesno je da će američka centralna banku ponovo povećati kamatnu stopu u maju i to za vjerovatno pola procentnog poena (0,5%), što će gornju granicu kamatne stope Federalnih rezervi (američka centralna banka) postaviti na 1%.
U SAD godišnja inflacija je 8,5% (mart 2022) i američkoj srednjoj, a pogotovo nižoj klasi, dogorjelo je do noktiju.
Greška ECB u predviđanju inflacije i inflacija viša od očekivane, motiviše ECB da počne raditi na smanjivanju inflacije već od jula ove godine.
Da li će se to zaista i desiti zavisi od daljeg režima sankcija EU prema Rusiju i generalno od razvoja rata u Ukrajini, jer tu leže glavni faktori koji utiče na intenzitet inflacije u mjesecima koji su pred nama?
Očekivani julski potezi ECB će se prvo odraziti na Sloveniju (eurozona), Hrvatsku (članica EU), a potom i na sve ostale zemlje bivše Jugoslavije.
