Emisija obveznica Republike Srpske – U nastavcima

Danas je  Republika  Srpska emitovala 48. emisiju obveznica u pokušaju da od povjerioca, investitora, pozajmi 40 miliona KM na 7  sedam godina po kamatnoj stopi  od 3,5%.

Kao i u jednoj od prethodnih emisija petogodišnjih  obveznica (46. emisija obveznica), investitori u javni dug traže višu kamatnu  stopu od one koju RS nudi.

Zbog neusaglašenih pozicija investitora i emitenta  (RS) danas, 18.5.2022, RS je dobila samo 55% traženog novca, po kamati od 3,6%.

Sa aspekta inflacije (9,1% u martu 2022), to je za RS izuzetno niska kamatna stopa.

I sa aspekta kamatne stope iz  prethodnih emisija  3,6%  je izuzetno povoljna kamatna  stopa (vidjeti grafikon).

Da bi realizovala cijeli iznos emisije  RS mora, kako trenutno stvari stoje, ponuditi investitorima višu kamatnu stopu, koja se kreće u rasponu od 4% do 4,1%.

I ova kamatna  stopa izuzetno je niska, jer se prije godinu dana, u Londonu, RS obavezala da će pet godina plaćati kamatnu stopu  od 5% (naravno na mnogo  veći iznos).

Po trenutnom rasporedu kupovnih naloga investititori su spremni da obveznice RS nominalne  vrijednosti od 1.000 KM  kupe po najvišoj cijeni od 970 KM ,  pa tako  RS neće  dobiti sav novac koji traži.

Međutim, procenat uspješnosti emisije  ovih  obveznica, će biti daleko iznad onoga  u Srbiji, gdje su investitori u zadnje dvije emisije  pristali da otkupe  svega 11% vrijednosti  emisije javnog  duga Srbije.

Bez obzira na očekivanu relativnu uspješnost  ove emisije i relativno nisku kamatnu stopu (u odnosu na inflaciju)  javne finansije RS ponovo ispoljavaju zabrinjavajuću slabost.

Federacija BiH se zadnji put zadužila na berzi  u junu prošle godine, a  od početka 2022. RS se na Banjalučkoj berzi zadužila pet puta.

Kamatna stopa na emisije obveznica Republike Srpske

Izvor: Bečka, Londonska i Banjalučka berza. Za majsku emisiju je navedena očekivana kamatna stopa.

I ogromna razlika u visini kamatnih stopa, u korist FBiH, vrlo je očigledna i trajna.

Ovakva dinamika  pozajmljivanja novca bi se mogla  objasniti  sa tzv.  političkim ciklusom,  unutar kojeg vlada želi da više troši, kako bi obezbijedila pobjedu na  izborima.

Međutim, i u Federaciji BiH se očekuju izbori ove godine, ali ipak, Vlada FBiH se ne zadužuje na berzama već skoro godinu dana.

Bez obzira na očekivanu relativnu uspješnost  ove emisije i relativno nisku kamatnu stopu (u odnosu na inflaciju)  javne finansije RS ponovo ispoljavaju zabrinjavajuću slabost.

Politički ciklus, veće zaduživanje, radi veće javne potrošnje u izbornoj godini, karakteristika je mnogih zemalja, ali većina njih ima centralne banke  koje kreditiraju domaće banke ili  javne  budžete.

Pošto BiH  nema takvu centralnu banku rast javnog duga Srpske  predstavlja  vrlo rizičnu strategiju javnih finansija.

Izgleda kao da RS  nema ideje  kako da  promjeni i poboljša svoj ekonomski sistem, pa je odlučila da održava i povećava javnu potrošnju kroz rast javnog  duga?

Zato je vrlo vjerovatno da ćemo, poput igranih serija,  gledati i  emisije obveznica RS  u nastavcima, kojima poput igranih serija, u jednom trenutku mora doći kraj, ili prekid emitovanja?

To što će neka nova  banka možda zakoračiti na tržište javnog duga RS samo će odgoditi neminovne i  neophodne  promjenu u javnim finansijama RS?