Danas je Republika Srpska emitovala 48. emisiju obveznica u pokušaju da od povjerioca, investitora, pozajmi 40 miliona KM na 7 sedam godina po kamatnoj stopi od 3,5%.
Kao i u jednoj od prethodnih emisija petogodišnjih obveznica (46. emisija obveznica), investitori u javni dug traže višu kamatnu stopu od one koju RS nudi.
Zbog neusaglašenih pozicija investitora i emitenta (RS) danas, 18.5.2022, RS je dobila samo 55% traženog novca, po kamati od 3,6%.
Sa aspekta inflacije (9,1% u martu 2022), to je za RS izuzetno niska kamatna stopa.
I sa aspekta kamatne stope iz prethodnih emisija 3,6% je izuzetno povoljna kamatna stopa (vidjeti grafikon).
Da bi realizovala cijeli iznos emisije RS mora, kako trenutno stvari stoje, ponuditi investitorima višu kamatnu stopu, koja se kreće u rasponu od 4% do 4,1%.
I ova kamatna stopa izuzetno je niska, jer se prije godinu dana, u Londonu, RS obavezala da će pet godina plaćati kamatnu stopu od 5% (naravno na mnogo veći iznos).
Po trenutnom rasporedu kupovnih naloga investititori su spremni da obveznice RS nominalne vrijednosti od 1.000 KM kupe po najvišoj cijeni od 970 KM , pa tako RS neće dobiti sav novac koji traži.
Međutim, procenat uspješnosti emisije ovih obveznica, će biti daleko iznad onoga u Srbiji, gdje su investitori u zadnje dvije emisije pristali da otkupe svega 11% vrijednosti emisije javnog duga Srbije.
Bez obzira na očekivanu relativnu uspješnost ove emisije i relativno nisku kamatnu stopu (u odnosu na inflaciju) javne finansije RS ponovo ispoljavaju zabrinjavajuću slabost.
Federacija BiH se zadnji put zadužila na berzi u junu prošle godine, a od početka 2022. RS se na Banjalučkoj berzi zadužila pet puta.
Kamatna stopa na emisije obveznica Republike Srpske
Izvor: Bečka, Londonska i Banjalučka berza. Za majsku emisiju je navedena očekivana kamatna stopa.
I ogromna razlika u visini kamatnih stopa, u korist FBiH, vrlo je očigledna i trajna.
Ovakva dinamika pozajmljivanja novca bi se mogla objasniti sa tzv. političkim ciklusom, unutar kojeg vlada želi da više troši, kako bi obezbijedila pobjedu na izborima.
Međutim, i u Federaciji BiH se očekuju izbori ove godine, ali ipak, Vlada FBiH se ne zadužuje na berzama već skoro godinu dana.
Bez obzira na očekivanu relativnu uspješnost ove emisije i relativno nisku kamatnu stopu (u odnosu na inflaciju) javne finansije RS ponovo ispoljavaju zabrinjavajuću slabost.
Politički ciklus, veće zaduživanje, radi veće javne potrošnje u izbornoj godini, karakteristika je mnogih zemalja, ali većina njih ima centralne banke koje kreditiraju domaće banke ili javne budžete.
Pošto BiH nema takvu centralnu banku rast javnog duga Srpske predstavlja vrlo rizičnu strategiju javnih finansija.
Izgleda kao da RS nema ideje kako da promjeni i poboljša svoj ekonomski sistem, pa je odlučila da održava i povećava javnu potrošnju kroz rast javnog duga?
Zato je vrlo vjerovatno da ćemo, poput igranih serija, gledati i emisije obveznica RS u nastavcima, kojima poput igranih serija, u jednom trenutku mora doći kraj, ili prekid emitovanja?
To što će neka nova banka možda zakoračiti na tržište javnog duga RS samo će odgoditi neminovne i neophodne promjenu u javnim finansijama RS?
