FED (centralna banka SAD) je nekoliko puta do sada planirao da prestane sa zasipanjem američke i svjetske ekonomije ogromnom količinom dolara, ali uvijek se pojavljivao novi razlog, koji je predstavljan kao izgovor, da to ne čini.
Prvo je krajem 2018. najavljeno da će FED, kako se to stručno kaže, započeti sa normalizacijom monetarne politike.
Ovaj stručni termin “normalizacija” laici prevode kao prestanak štampanja dolara i ne može se reći da nemaju pravo.
Iznenadna i dramatična nelikvidnost velikih američkih banaka u septembru 2019. (crveni krug na grafikonu) odložila je započetu normalizaciju i pokrenut je novi ciklus štampanja dolara.
Taman kad se FED spremao da poveća kamatne stope i da započne sa normalizacijom u martu 2020, kao kec na desetku tadašnjoj američkoj administraciji (predsjednik Donald Tramp) koja je uvjek tražila “dolar više”, dolazi pandemija korone (žuti krug na grafikonu).
FED je pod pritiskom da zapljusne američku ekonomiju sa novim miljardama američkih dolara i on to naravno ponovo počinje činiti.
Aktiva centralne banke Sjedinjenih Američkih Država
(u hiljadama milijardi dolara)
(januar 2019 – april 2022)
Izvor: FED.
U julu 2020. sa početne 4 hiljade miljardi američkih dolara (januar 2019) aktiva FED-a dolazi do 7 hiljada milijardi (plavi krug na grafikonu) i FED, za trenutak, počinje smanjiviti svoju aktivu što se mnogima ekonomistima, u skladu sa najavama FED, učinilo kao početak normalizacije monetarne politike FED-a tj. prestanak štampanja dolara.
Međutim, ne samo Amerikance, već i cijeli svijet FED ponovo iznenađuje polovinom 2021. godine (zeleni krug na grafikonu) kada saopštava da cilj njegove monetarne politika nije više inflacija od 2% već prosječna infacija od 2% u nekom srednjoročnom vremenskom periodu.
Ta “mala” razlika između inflacije od 2% i prosječne inflacije od 2% postaje FED-u, sasvim slučajno, izgovor za tolerisanje rasta cijena i razlog zbog kojeg nastavlja sa štampanjem novih dolara i njegova aktiva ponovo raste.
Tako je aktiva FED-a sa 4 hiljade miljardi dolara (januar 2019), narasla skoro do 9 hiljada milijardi (crna krug na grafikonu) koliko je iznosila polovinom aprila 2022. godine.
U martu 2022. prvi put poslije decembra 2018. FED povećava kamatnu stopu, a maju ove godine najavljuje i smanjenje štampanja novca i postepeno smanjenja svoje aktive, mjesečno za 95 milijardi dolara.
Da li će FED ispuniti svoje obećanje, ili je ovo obećanje ludom radovanje, Bife ne zna, ali Bife “sigurno zna” da rast inflacije i smanjenje životnog standarda u cijelom svijetu nema apsolutno nikakve veze sa “umjerenim” štampanjem dolara i “umjerenim” štampanjem eura?
Sledeći sastanak na kome će FED, ili preciznije 12 ljudi koji čine FOMC (Federal Open Market Committee – FED-ov komitet za operacije na otvorenom tržištu), ljudi koji apsolutno ne upravljaju inflacijom i životnim standardom u cijelom svijetu, odlučivati o štampanju dolara zakazan je za 15.jun 2022.
Očekuje se da će na tom sastanku FED dodatno povećati svoju kamatnu stopu, čija je gornja granica trenutno 1%, a očekuje se i da će dodatno potvrditi svoju posvećenost prestanku štampanja novca.
Pošto je do polovine juna skoro mjesec dana treba se nadati da se u tom vremenu neće desiti nešto će natjerati FED da promjeni svoje mišljenje i u martu ove godine dato obećanje o prestanku štampanja dolara.
