U aktivi banaka koje posluju u BiH, ako se izuzmu obveznice javnog duga RS i FBiH, gotovo da i nema obveznica pa veza između globalnog rasta kamatnih stopa i imovine finansijskih institucija u koje spadaju banke, nije tako očigledna.
Kada rastu kamatne stope američke centralne banke (FED) sve banke su, i trebale bi biti, kao na iglama, ne bez razloga.
U aktivi banaka ne samo u BiH, već i u Srbiji, Crnoj Gori,Makedoniji i Hrvatskoj pretežno su krediti dati građanima i preduzećima.
Na kredit se plaća kamata, ali sam kredit nema cijenu koju određuje tržište.
U poslovnim knjigama banaka kredit se vodi po knjigovodstvenoj vrijednosti kolika god ona da je.
Ako dužnik ima problema sa vraćanjem kredita, početna vrijednost kredita može se umanjiti, a kredit se može, i mora, u ekstremnim slučajevima nelikvidnosti, i isknjižiti iz bilansa banka.
Ali čak i u takvim ekstremim slučajevima veza između smanjenja vrijednosti kredita i rasta kamatne stope ne postoji, a kredit i dalje nema cijenu.
Cijena se može uspostaviti samo na finansijskom tržištu, na berzi, a pošto dati krediti nisu predmet trgovanja na berzi, oni ni nemaju cijenu.
Sa obveznicama je potpuno drugačije i one imaju cijenu i njima se trguje na berzi (vidjeti grafikon).
U kretanju cijena obveznica postoji jedna opštepoznata zakonitost, koja se može vrlo jednostavno matematički dokaz, a mi ćemo je ovdje logički objasniti.
Indeks obveznica izdatih od strane prvoklasnih američkih preduzeća
Izvor: www.spglobal.com. S&P 500® Investment Grade Corporate Bond Index.
Kada god kamatne stope na tržištu rastu cijena obveznice mora padati, kako bi investitori koji kupuju obveznicu dobili na nju prinos koji tržište trenutno nudi.
Pretpostavimo da je obveznica emitovana po kamatnoj stopi od 3%, a da je u međuvremenu kamatna stopa na tržištu porasla na 6%.
Niti jedan investitor neće kupiti obveznicu po cijenu koja mu daje kamatu od 3%, već po cijeni koja mu daje kamatu od 6%.
A da bi se došlo do kamate od 6% cijena obveznice mora pasti.
Između cijene obveznice i kamatne stope odnos je inverzan to je glavna zakonitost na koju želimo ukazati ovim tekstom.
Kada svjetske kamatne stope rastu, usljed rasta kamatne stope FED-a ili očekivanog rasta kamatne stope Evropske centralne banke, cijene obveznica (na likvidnim tržištima) moraju padati.
Pad cijena obveznica pravi gubitke u bilansima vlasnika obveznica.
Isto tako, kada kamatne stope padaju, cijene obveznica rastu, a vlasnici obveznica ostvaruju dobitke po osnovu pozitivne razlike između kupovne i prodajne cijene obveznica.
Na svjetskim finansijskim tržištima već mjesecima rastu kamatne stope, a to prouzrokuje pad cijena obveznica.
Padaju cijene čak i najboljih preduzeća, koja imaju tzv. investicioni kreditni rejting, a mnoge američke banke su kupovale obveznice ovih preduzeća.
Za godinu dana, od 28.maja 2021. do 27.maja 2022. ona banka koja je uložila novac u obveznice najboljih preduzeća i nije ih prodavala na gubitku je 9,3%.
Od početka godine, 31.12.2021 do 27.5.2022. gubitak na skupu najboljih korporativnih obveznica je skoro 11%.
Pod pretpostavkom da su u banci koja je kupila korporativne obveznice ostali prihodi i ostali rashodi jednaki, gubitak na prvoklasnim obveznicama prvo smanjuje kapital banke, a potom, ako prevaziđe kapital, počinje umanjivati i sredstava povjerilaca banaka (štediše, vlasnici depozita,kreditori banaka).
Zato je, između ostaloga, i cijeli svijet, a ne samo američke banke, kao na iglama kada američka centralna banka povećava kamatne stope.
