U jednoj od prethodnih objava na temu cijene obveznica ukazali smo na ogromne gubitke kojima su izloženi vlasnici korporativnih obveznica zbog rasta kamatnih stopa, a u ovoj objavi ukazujemo na tu istu pojavu, ali na primjeru državnih obveznica zone eura.
Kretanje indeksa od početka ove godine demonstrira opštepoznati odnos između cijena obveznice i referentnih, tržišnih ili očekivanih kamatnih stopa.
Kada god referentna kamatna stopa ili očekivana kamatna stopa raste cijena obveznica, ili vrijednost indeksa obveznica mora padati, a vrijedi i obratno.
Od 2012. godine pa sve do 2020.godine investitori koji su kupili ovaj indeks, ili koji su kupovali obveznice zemalja zone eura u strukturi koja odgovara ovom indeksu, mogli su mirno spavati.
Indeks obveznica država zone eura
Izvor: www.spglobal.com. S&P Eurozone Sovereign Bond Index
Prosječno u ovome devetogodišnjem periodu (2012 – 2020) kupci ovoga indeksa zarađivali su 4,64%, a ni jedna godina nije odbacila gubitak.
Umjesto ECB kamatnu stopu su odlučili povećati kupci obveznica na način da traže veće očekivane prinose, a to je počelo obarati cijene obveznica zemalja zone eura u 2021. i tako nagovjestilo kraj mirnog sna za investitore u obveznice.
Indeks državnih obveznica zemalja zone eura je tokom 2021. godine izgubio 3,3% vrijednost i to je gubitak investitora koji su kupili ovaj indeks (tj. obveznice iz indeksa u utvrđenoj strukturi) krajem 2020.godina i držali ga u svom posjedu tokom cijele 2021.
Još gore su prošli oni investitori koji su na ovo tržište ušli krajem 2021. godine, jer su oni od početka godine, pa sve do 31.maja 2022. izgubili 11%.
Najveći dio imovine, deviznih rezervi, svih centralnih banka je u obveznicama.
Sve evropske centralne banke čija valuta nije euro kupuje obveznice zemalja zone eura, a to isto čine i centralne banke izvan Europe.
Ovakvo kretanje indeksa obveznica zemalja eurozone u bilansima svih centralnih banaka stvara ogromne gubitke o čemu ćemo pisati u narednim objavama.
