Narodna banka Srbije (NBS) je tek u aprili ove godine, nakon tačno 9 godina, odlučila da ponovo poveća kamatne stope, a povećala je referentnu kamatnu stopu i u maju i u junu i sada je njena vrijednost 2,5%.
Neke zemlje Istočne Evrope (Češka i Poljska) i Sjeverne Evrope (Švedska) koje imaju svoje nacionalne centralne banke odlučile su da počnu sa povećanjem kamatnih stopa i smanjenjem ponude novca još prošle godine.
Njihovi rezultati u borbi protiv inflacije su izuzetno slabi, a kakvi će biti srpski pokazaće vrijeme pred nama.
Zašto je Srbija odlučila da namjerno zakasni sa podizanjem kamatne stope i smanjenjem ponude novca pitanje je koje smo postavili prije mjesec dana.
Ostvareni privredni rast u 2021. bi mogao dati odgovor za odabranu srpsku monetarnu strategiju, koja je do aprila ove godine odbijala da započne ciklus restriktivne monetarne politike.
Stopa rasta realnog BDP-a u Srbiji u 2021. u poređenju sa ostalim zemljama
Izvor:NBS i Eurostat.
Rast kamatnih stopa NBS vodi ka poskupljenju bankarskih kredita.
Kada NBS smanjuje kredite bankama, ona smanjuje ponudu novca bankama, a banke smanjuju ponudu novca (kredita) svojim klijentima.
Za skupljim kreditima je manja tražnja, a to uz smanjenje ponude kredita smanjuje ukupnu tražnju za robama i uslugama, što bi u nekim idealnim uslovima trebalo voditi ka smanjenju inflacije, ali i usporavanju privrednog rasta.
Srbija, zemlja koja je u potrazi za izgubljenim rastom zbog ratova i sankcija 90-ih godina prošlog vjeka, odlučila je da bude tolerantna prema inflaciji, a netolerantna prema usporavanju privrednog rasta, pa je zato odugovlačila sa podizanjem kamatnih stopa?
U zemljama koje su prošle godine započele monetarne restrikcije (Češka, Švedska, Poljska) registrovan je rast značajno manji od srpskog.
Poput Srbije i zona eura je odlučila da žrtvuje inflaciju zbog većeg rasta – to pokazuje ostvareni prosječan rast u zoni eura (5,4%), a još više rast u Sloveniji i Irskoj.
Ekstreman primjer odsustva monetarnih kočnica je Turska.
U uslovima rastuće inflacije ona je smanjivala kamatne stope, puštala inflaciju u sistem, ali je zato zabilježila dvocifrene stope ekonomskog rasta.
Ekonomski prioriteti država su različiti.
Srbija je u 2021. godini odabrala da joj to bude privredni rast i zato nije povećavala kamatne stope.
Češkoj, koja bi mogla biti najbolji uzor za Srbiju, prioritet je bio borba protiv inflacije, a Turska je odlučila da vodi monetarnu politiku koja nije zapisana u knjigama.
U aprilu češka inflacija je 13,2%, srpska 9,2%, evropska (zona eura) 7,4%, a turska 70%.
