Prvi totalni slom američkog tržišta rada desio se tokom Velike depresije, tridesetih godina prošlog vijeka (1929 – 1933).
U zadnjoj godini Velike depresije stopa nezaposlenosti u SAD je 25%, a ukupan broj radno aktivnog stanovništa koje nije zaposleno 12,8 miliona.
Drugi put u istoriji američke ekonomije do totalnog sloma tražnje za radnom snagom u SAD dolazi sa izbijanjem pandemije korone, u martu-aprilu 2020.godine.
Zbog prestanka rada mnogih djelatnosti, a radi spriječavanja širenja virusa, kao i zbog naglog pada tražnje za robama i uslugama na svjetskom nivou, za mjesec dana (april 2022) bez posla ostaje 20,5 miliona Amerikanaca (u martu je broj zaposlenih smanjen za 1,5 miliona).
Amerikanci su jako osjetljivi, na „samo“ dvije stvari: inflaciju i nezaposlenost.
Cilj američke ekonomske politike, ili američke monetarne politike, koju vodi centralna banka (FED) je godišnja inflacija od 2% i nezaposlenost od 5%.
U aprilu te 2020. godine procenat Amerikanaca koji hoće, znaju i mogu da rade, a koji ne rade, u odnosu na ukupnu američku radnu snagu bio je 14,7% – svaki sedmi Amerikanac bijaše nezaposlen.
Oporavak tržišta rada, nakon aprilskog potpunog sloma spor je, mukotrpan, ali i izuzetno postojan i do maja 2022. samo u jednom mjesecu (decembar 2020) registrovan je pad broja zaposlenih, a u svim ostalim zaposlenost raste.
Svakog mjesec, američki biro za tržište rada (Bureau of Labor Statistics) obavještava javnost koliko je američka ekonomija izgubila ili dobila, radnih mjesta u tom mjesecu (eng. nonfarm payroll employment).
Uvijek kada raste broj zaposlenih američki mediji koriste izraz: “Amerika (američka ekonomija) je dodala XXXXX poslova u mjesecu”.
Aprilski rast (2022) zaposlenih mediji su komunicirali kao i uvijek, America added 428.000 jobs in April, a naglasak je kao i uvijek bio na glagolu added (je dodala).
Mjesečni rast broja zaposlenih u SAD
(u milionima)
Izvor: BLS .
I tako je tokom 25 mjeseci (s jednim izuzetkom), iz mjeseca u mjesec (maj 2020 – maj 2022), američka ekonomija na postojeći broj zaposlenih dodavala novozaposlene u tom mjesecu i skoro izjednačila broj (maj 2022) sa brojem zaposlenih prije izbijanja korone.
I tokom sva četiri mjeseca oružanih sukoba u Ukrajini (februar – maj) broj zaposlenih Amerikanaca je rastao, a možda će rasti i u junu.
I dok su Amerikanci brojali svoje zaposlene građane, Ukrajinci i Rusi, su brojali poginule ruske odnosno ukrajinske državljane, a najučestaliji glagol u medijskim izvještajima zaraćenih strana bio je уничтожено (rus. uništeno), odnosno знищено (ukr. uništeno), pri čemu se ovaj glagol ne odnosi samo na neprijateljsku vojnu tehniku i logistiku, već i na neprijateljske vojnike – ljude.
Ukrajinici i Rusi su dodali američkom tržištu rada i u periodu 1917 – 1922. (građanski rast i iseljavanje), a nastavili su i jačati američko tržište rada od februara 2022. godine.
Obrnut proces, da Amerikanci povećavaju broj zaposlenih u Ukrajini i Rusiji, nije do sada registrovan.
Dakle, Amerikanci su odlučili da dodavaju ljude u zaposlene, a Rusi i Ukrajinci da uništavaju ljude.
Uništen čovjek više nikada neće imati priliku da uđu na tržište rada, niti da izvrši misiju od Boga, predaka, roditelja, vlastite savjesti ili društva povjerenu mu.
Rusi i Ukrajinci uopšte ne trebaju razmišljati o tome čiji je odnos prema ljudima ispravaniji, njihov ili američki.
