Centralna banka Sjedinjenih Američkih Država (FED) je 15.juna odlučila povećati svoju referentnu kamatnu stopu za 0,75 procentnih poena i ona se sada kreće u intervalu između 1,5% i 1,75%.
Najavljeno je takođe da bi na prvom sljedećem sastanku FED mogao povećati kamatnu stopu za takođe 0,75 procentnih poena, što bi uz nova povećanja gornju granicu američke referentne kamatne stope do kraja ove godine moglo podići na 3,5%.
Kakve su posljedice ovako agresivne monetarne politike FED-a na Evropsku centralnu banku (ECB), eurozonu i BiH, može se očitati sa deviznog kursa eura u odnosu na dolar (vidjeti grafikon).
ECB još uvijek nije počela povećavati svoju referentnu kamatnu stopu (ona je 0%), planira to učiniti u julu, a prije junskog povećanja FED-a najavila je povećanje za 0,25 procentnih poena.
Agresivno podizanje kamatnih stopa u SAD i najave nove “agresije” stavlja ECB pred dilemu ne treba li možda i ona početi podizati kamatne stope agresivnije i brže.
Očigledno jačanje dolara se odvija pod uticajem rasta referentne kamatne stope u SAD i njene stagnacije u eurozoni, tj. pod uticajem razlike u kamatnim stopama u SAD i eurozoni.
Kurs eura u odnosu na jedan dolar
Izvor: FED.
Ako se na neku valutu plaća viša kamatna stopa, za njom raste tražnja i novac se seli, u ovome slučaju preko bare.
Rast tražnje za dolarom povećava vrijednost dolara u odnosu na euro i za godinu dana dolar je ojačao za 12%.
Istovremeno euro slabi u odnosu na dolar i njegova jednogodišnja vrijednost niža je za 11%.
Ako zanemarimo troškove transporta robe iz SAD u eurozonu i carinske barijere, uvoz iz SAD je u eurozoni skuplji za 12%.
Pod uslovom da evropski potrošači i dalje biraju američke proizvode jačanje dolara u odnosu na euro povećava inflaciju u eurozoni.
Eurozona se već odrekla velikog djela ruskih energenata u korist američkih energenata i jačanje dolara, kao posljedica viših američkih kamatnih stopa, već uveliko utiče na rast inflacije u eurozoni.
Zato je ECB u iskušenju da i ona započne agresivnije podizati svoju referentnu kamatnu stopu, da bi kroz smanjenje razlike u kamatnim stopama, usporila jačanje dolara i tako smanjila inflaciju u eurozoni.
Ako se ECB odluči na ubrzano povećanje kamatnih stopa to će uticati na rast EURIBOR-a, koji je već uveliko počeo rasti i bez intervencija ECB.
EURIBOR je promjenljiva kamatna stopa koja se koristi u ugovorima o kreditu u BiH i prvi će “nastradati” oni građani BiH koji su uzeli kredite sa promjenljivom kamatnom stopom.
Ovo je samo jedna od načina na koji devizni kursa eura u odnosu na dolar utiče na bosansku ekonomiju.