Jednostrano posmatranje promjena u ekonomskom sistemu može dovesti do površnih i pogrešnih zaključaka.
Trenutno, glavna ekonomska tema je rast kamatnih stopa koji kod većine građana i privrednika stvara osjećaj nelagodnosti, straha i zabrinutosti za sutra.
Dugački horizont (vidjeti grafikon) nam poručuje da iako kamatne stope rastu, njihov nivo još uvijek značajno zaostaje za najvišim vrijednostima.
U septembru 2008. euribor je bio 5,5%, a u junu ove godine on je tek 1%.
Euribor je kamatna stopa po kojoj prvoklasne evropske banke jedna drugoj posuđuju novac.
Sa rastom euribora bi trebale rasti i kamatne stope po kojima banke kreditiraju građane i pravna lica.
Od kraja decembra 2021. do kraja aprila 2022. Euribor je porastao za oko 0,7 procentnih poena i u tom periodu je registrovana gotovo istovjetna promjena kamatnih stopa u eurozoni (krediti domaćinstvima i korporacijama).
U aprilu 2022, u odnosu na pet mjeseci ranije u eurozoni građani i pravna lica plaćaju na kratkoročni kredit kamatu po kamatnoj stopi od oko 5,7%, što je za približno 0,7 procentnih poena više.
Dvanaestomjesečni EURIBOR (u %)
(januar 2008 – jun 2022)
Izvor: ECB.
Aprilska inflacija u eurozoni 7,4% u poređenju sa kamatnom stopom na kredite od 5,7% pokazuje da se još uvijek isplati dugovati.
Na 100.000 EUR kredita na kraju godine dužnik vraća 105.700 EUR ili realno 98.417 EUR (105.700/1,074), dakle manje nego što je posudio.
S obzirom da je inflacija u BiH viša nego u eurozoni finansijska korist ove vrste koju imaju bosanski dužnici je još veća nego kod evropskih dužnika.
Sa ulaskom inflacije na globalnu, i ekonomsku pozornicu eurozone, pojavila su se i stručna mišljenja da su FED (centralna banka SAD) i ECB (Evropska centralna banka) namjerno pustile inflaciju u sistem, tj. da kasne sa reagovanjem kako bi smanjili realnu vrijednost u pandemiji nagomilanih dugova.
Ovakav stručni stav može biti istinit, ali se onda postavlja pitanje do koje mjere i u kojem obimu su FED i ECB gospodari inflacije koju su kreirali?
Inflacija je blagodat za dužnike, ali FED i ECB nemaju mandat da pomažu dužnicima, već da održe kupovnu moć novca.
U junu inflacija i u SAD i u eurozoni je oko 9%, FED i ECB „pomažu“ dužnicima, ali ne i onim subjektima (fizičkim i pravnim licima) koji ne duguju.
