Svaki ekonomski razuman čovjek (lat. homoeconomicus) će uvijek nastojati da robu kupi po što nižoj cijeni.
Kamatna stopa je cijena po kojoj banke, ili u širem smislu investitori, prodaju kredite ili novac.
Pod pretpostavkom da je sve ostalo jednako (lat. ceteris paribus) ekonomski sistemi se mogu ocjenjivati jednostavnim upoređivanjem nivoa kamatnih stopa.
Niža kamatna stopa bi trebala označiti bolji ekonomski sistem i bolju ekonomiju (pod uslovom da je sve ostalo jednako – ovo naglašavamo).
Za kamatnu stopu koja se poredi se, po finansijskim konvencijama, uzima prinos na desetogodišnje državne obveznice.
Da se ne bi upoređivale stalno iznova kamatne stope u pojedinačnim zemljama, one se svode na istu, standardnu, vrijednost izračunavanjem razlike u odnosu na kamatnu stopu Njemačke (vidjeti grafikon).
Tako dobijena razlika se naziva raspon, ili u finansijkom žargonu spred (eng. spread).
Spred omogućava da se porede troškovi kapitala među zemljama i kvalitet ekonomija tih zemalja.
Spred pokazuje i koliko je ekonomija zemlje, bolja ili lošija, u odnosu na ekonomiju Njemačke.
Zašto je izračunavanje kamatnog raspona (spreda) izabrana baš Njemačka?
Opšteprihvaćenog odgovora na ovo pitanje nema, ali naša je pretpostavka da se razlozi za ovo moraju kriti u izuzetno dobrim performansama Njemačke ekonomije u svim godinama nakon Drugog svjetskog rata.
Razlika u stopi prinosa na desetogodišnje Njemačke obveznice na dan 7.jul 2022.
(u procentnim poenima)
Izvor: ECB.
Još bitnije, njemačka ekonomska škola poučena iskustvom hiperinflacije u jednom periodu postojanja Vajmarske republike (1923), na prvo mjesto postavlja zahtjev za niskom inflacijom.
Niska inflacija ne znači samo očuvanje kupovne moći novca, već i nisku kamatnu stopu.
Njemačka ekonomija je po veličini među prvih pet u svijetu – i to bi mogao biti razlog zbog kojeg je Njemačka stožerna zemlja za izračunavanje razlike u kamatnim stopama.
Kratko i jasno – njemačka kamatna stopa je izabrana kao osnovica za izračunavanje kamatnog spreda zato što su Njemci umjesto parole „Njemačka iznad svega“, nakon 1945. implicitno usvojili parolu „Ekonomija iznad svega“.
Samo tri zemlje imaju kamatnu stopu nižu od njemačke, a kamatni spred je za sve ostale iznad Njemačke.
U uzorku zemalja koji je pred vama najveći spred ima Bugarska.
Njemačka kamatna stopa je 1,3%, bugarska 2,5%, a to daje spred od 1,2 procentna poena (p.p.), ili oko 120 baznih poena (100 baznih poena = 1 procentni poen).
Ruska kamatna stopa je od njemačke viša za 7,8, p.p. američka (SAD) za 1,6 p.p, a u Velikoj Britaniji, zemlji čiji je premijer danas podnio ostavku, spred je 0,85 p.p.
Spred zaokružen na najbliži cijeli broj, za Sloveniju je 1, za Hrvatsku 2, a za Srbiju 6 procentnih poena.
U zemlji koja ima manji spred građani i firme plaćaju manju cijenu za pozajmljeni novac, tj. finansiraju se jeftinijim novcem – manji su im troškovi pozajmljivanja novca.
Pet zemlja sa najvišim spredom su Egipat, Turska, Ukrajina, Šri Lanka i Zambija, sa spredom od 15 p.p. do 25 p.p.
