Administrativni rast kamatnih stopa na javni dug Republike Srpske – U paketu

Vlada Republike Srpske je predložila, a Narodna skupština Republika Srpska će, izvjesno je, prihvatiti, da se kamatne stope po kojima se dugoročno zadužuje Republika Srpska (RS) povećaju.

Maksimalne kamatne stope po kojima se RS planira dugoročno zaduživati prikazane su na grafikonu (ovaj tekst  je pisan krajem juna i moguće je da je skupština već usvojila prjedlog  vlade).

Republika Srpska je spremna platiti za 3 procentna poena višu kamatnu stopu na stranom u odnosu na domaće finansijsko tržište.

U obrazloženju Prjedloga Odluke o izmjeni odluke o dugoročnom zaduživanju za 2022. Vlada RS ne navodi razlog zašto je RS na stranom međunarodnom finansijskom tržištu spremna platiti više nego na domaćem.

Ako su na međunarodnom finansijskom tržištu investitori stranci, a na domaćem, investitori sa sjedištem u BiH, onda je Vlada RS trebala objasniti šta je uzrok ove velike diskriminacije i da li ovako rade i ostale zemlje.

Kada bi se u inostranstvu RS zadužila po 9% to bi bila najviša kamatna stopa koju je RS ikada platila.

Zbog ovakvog prjedloga domaći investitori se izlažu dvostrukom gubitku.

Prvi nastaje kao posljedice nižih kamatnih stopa na domaćem finansijskom tržištu u poređenju sa kamatnim stopama na stranom tržištu.

Drugi gubitak posljedica je više inflacije u BiH, nego u eurozoni.

Investitori sa sjedištem u BiH (banke, investicioni fondovi) i investitori koji su državljani BiH (fizička lica), prilikom kupovine obveznica RS će u paketu dobiti nižu kamatnu stopu i višu inflaciju u odnosu na investitore na međunarodnim finansijskim tržištima.

U maju inflacija u RS je 13,2%, a u Evropskoj uniji 8,8%.

Maksimalna kamatna stopa koju će Republika Srpska plaćati na emisije obveznica javnog duga u drugoj polovini 2022. godine zavisno od tržišta emisije i vrste povjerioca

Izvor: Vlada Republike Srpske. Napomena: Prema prjedlogu odluke RS  će  međunarodnim finansijskim organizacijama plaćati kamatnu stopu od 3%  do 5,5%, na domaćem finansijskom tržištu od 4% do 6%, a na međunarodnom finansijskom tržištu od 5% do 9%.

S druge strane, domaći investitori se mogu, ako im to bude dopušteno, pojaviti na međunarodnom finansijskom tržištu, i zaraditi koliko i strani investitori.

Da ne bilo dileme naglasimo, da opšte povećanje kamatne stope na javni dug RS ima ekonomsko opravdanje i da je iznuđeno.

Za deset mjeseci (oktobar 2021 – jul 2022) kamatna stopa na njemačke desetogodišnje obveznice povećana je za 2 procentna poena.

Pošto u svakoj recesiji troškovi duga loših dužnika (RS) rastu brže od troškova duga dobrih dužnika (Njemačka), a s obzirom da tek od jula 2022. ECB povećava kamatne stope, možda će RS morati još jednom do kraja godine povećati kamatne stope, pogotovo na domaćem tržištu?

Ako to ne učini, a domaći investitori budu zahtjevali više od 6%, onda pojedine emisije RS neće biti sto posto realizovane.

RS ostavlja mogućnost da se zaduži u inostranstvu i privuče investitore visokom kamatnom stopom zato što joj domaći izvori finansiranja nisu dovoljni?

Ako ovaj zaključak stoji onda bi RS trebala početi uklanjati razloge zbog kojih veliki broj domaćih investitora ne želi finansirati RS u uslovima kada banke u BiH drže na računima oko 3,5 milijarde KM neangažovanih sredstava (toliko su banke u maju 2022. držale na računima kod Centralne banke BiH više novca nego što su bile obavezne držati).

Svjetska ekonomija, a njen mikroskopski dio je i RS, u zadnjih godinu dana prolazi kroz period povećanja kamatnih stopa i smanjenja ponude novca.

Oni koji su na kormilu srpskog budžeta tokom plovidbe na moru čiji nivo opada (oseka) moraju paziti da se, u želji da srpski fiskalni brod uvedu u neku mirnu luku, ne nasukaju na morske hridi.

Pandemija je odložila opšti globalni rast kamatnih stopa za oko dvije godine, ali do njega je, prije ili kasnije, moralo doći.

Za Ministarstvo finansija Republike Srpske bi bilo najbolje da sazove tematsku konferenciju za štampu i objasni razloge rasta kamatnih stopa, jer se radi o izuzetno bitnoj ekonomskoj stvari i jedinstvenom ekonomskom događaju, koji se mora na  stručan i prikladan način saopštiti i obrazložiti.