U čovjekovoj je prirodi je da se iz dana u dan usavršava u poslu koji radi.
Ako radnik za isto vrijeme (npr. 8 radnih sati ) uradi veći obim istog posla nego prethodnog dana njegova produktivnost se povećava.
U ovome primjeru input (ulaz ili sredstava) je vrijeme, output (izlaz ili rezultat) obim posla, a produktivnost se uvijek mjeri kao odnos nekog rezultata i sredstava koji su potrebni za njegovu realizaciju.
Na nivou ekonomskog sistema produktivnost rada (eng. labour productivity) mjeri se stavljanjem u odnos realnog bruto domaćeg proizvoda i zaposlenih koji ga stvaraju.
Stavljanjem u odnos ovako dobijenog pokazatelja produktivnosti u jednom tromjesječju sa istim podatkom za isto tromjesječje prethodne godine dobija se podatak o kretanju produktivnosti – rastu, ili padu.
Evropska statistika (Eurostat) redovno obavještava javnost o promjenama u produktivnosti i iz toga zaključuje, pored ostalog, koliko su vrijedni radnici u EU, ili eurozoni.
Godišnje promjene u produktivnosti rada u eurozoni
(prvo tromjesječje 1996 – prvo tromjesječje 2022)
Izvor: Eurostat.
U periodu od 26 godine godišnja produktivnost u eurozoni prosječno je povećavana za 0,64%, što je brojka koju treba zapamtiti.
Pad produktivnosti se desio tokom 2009. godine (Globalna finansijska kriza), a do još većeg pada produktivnosti dolazi tokom pandemije kada su pojedine djelatnosti, ne voljom njihovih vlasnika i radnika u njima angažovanim, bile potpuno obustavljene.
Veliki rast produktivnosti polovinom 2021, posljedica je velikog pada produktivnosti godinu dana ranije.
U 2022. godinu (prvo tromjesječje) eurozona ulazi sa rastom produktivnosti od 2,5% i ta brojka je realna, nije iskrivljena niskom bazom, a smatramo ni činjenicom da je napad Rusije na Ukrajinu započeo krajem februara.
Agencija za statistiku BiH publikuje realni BDP (tromjesečno) i broj zaposlenih (mjesečno), ali zvanična statistika ne obavljuje redovne tromjesečne podatke o promjenama u produktivnosti rada u BiH.
Ovaj podatak bi bio za BiH vrlo koristan, jer bi otkrivao koliko smo vrijedni, upoređivanjem samo dvije ekonomske varijable; realni BDP i broj zaposlenih.
Produktivnost je jedan od tri glavna principa u ekonomiji, pored rentabilnosti i ekonomičnosti.
Produktivnost rada u BiH može svako izračunati, ali po svojoj, subjektivnoj, metodologiji, pa bi zato za ekonomski sistem BiH bilo vrlo korisno da to uradi Agencija za statistiku BiH, u skladu sa metodologijom koju je odredila ekonomska struka.
To bi bio jedan mali korak na dugačkom putu ka Evropskoj uniji, ili još bitnije, jedan korak više u razvoju ekonomije BiH.
Produktivnost je jedan od zaboravljenih pojmova u teorijskim djelovima ekonomske struke u BiH, ali sa njom, ne samo kao pojmom, već prije svega kao sa praksom, su vrlo dobro upoznati u industrijskim preduzećima širom BiH.
