U kojoj mjeri je ekonomija BiH integrisana u svjetsku ekonomiju može se samo djelimično odgonetnuti posmatranjem domaćih cijena i stranih cijena.
U ovome tekstu domaće cijene su predstavljene kroz cijene novih prodatih stanova (Republika Srpska).
Strane cijene su cijene metala na bazi jednog robnog indeksa – Commodity Metal Price Index.
Ovaj indeks u sebi, pored ostalog, sadrži bakar, željezo i aluminijum.
Cijena ova tri metala bi sa aspekta utroška građevinskih materijala trebali biti jedne od ključnih za određivanje troška izgradnje novih stanova i na kraju cijene novih stanova.
Slika pokazuje da je prethodni intuitivni zaključak samo djelimično tačan.
Rast cijena stanova u Srpskoj i promjena vrijednosti cijena metala u posmatranom periodu imaju sličan, ali ne i istovjetan, ritam kretanja.
Ponekad rast cijena stanova prati rast cijena metala, a isto se dešava i tokom pada.
Za jedan duži vremenski period, od 2017. godine, izračunali smo da je 25% promjena u cijeni stanova uslovljeno promjenom cijena metala.
Promjena cijena novih stanova u Banjaluci i svjetskih cijena metala
(od polovine 2019. do prvog tromjesječja 2022)
Izvor: RZSRS i WB. Na grafikonu su prikazane promjene cijena između dva uzastopna tromjesječja, a vrijednost indeksa cijena metala transformisana je takođe u tromjesečnu stopu rasta.
Ostatak od 75% predstavlja „zonu sumraka“, ili statistički rečeno neobjašnjeni varijabilitet, ili neobjašnjeni uzrok promjena cijena stanova u Banjaluci.
Npr. krajem 2019. cijene stanova su porasle za 15%, a svjetske cijene metala za 0%.
Suprotnost ovome je period od polovine 2020. do polovine 2021. kada cijene metala teže ka Suncu, a cijene stanova u Srpskoj relativno miruju.
To je bilo tokom jednog perioda pandemije kada rast cijena metala, koji spadaju u najvažnije građevinske materijale, nije uticao na cijenu novih stanova, pa bismo možda mogli zaključiti da je siva zona zapravo stepen tražnje za stanovima?
Tokom pandemije građani su odlučili da smanje investicije u stambene nekretnine?
Vrlo interesantno je da su na samom početku pandemije (prvi kvartal 2020) pad cijena stanova u Srpskoj i pad cijena metala gotovo identični (-11%).
U proteklih 9 mjeseci, tj. od polovine prošle godine pa sve do prva tri mjeseca prošle godine, međuzavisnost u promjeni cijene novog stana i cijena metala je gotovo 100%, što se vidi i golim okom.
Golim okom se i vidi da iako je trend kretanja cijena potpuno jednak tokom ovih devet mjeseci, ipak cijene stanova rastu u pojedinim djelovima ovoga perioda neuporedivo brže od cijena metala, a to bi se opet moglo pripisati našoj zoni sumraka tj. tražnji za novim stanovima.
Zaključno sa prvim kvartalom 2022. vrlo je mala razlika u rastu cijene novog stana (26%) i rastu cijene metala (21%).
Čini se kao da su prodavci i kupci početkom godine prepisali cijene metala sa svjetskih berzi i ugradili ih u cijene novih stanova?
Podatak za junske cijene metala je davno objavljen, a podaci za cijene novih stanova se čekaju.
Rast cijena stanova je početkom godine obrazlagan prije svega rastom cijene željeza i ostalog građevinskog materijala.
Vrlo brzo ćemo saznati da li vrjedi i obratno, ili možda preovladava zona sumraka, tj. tražnja.
