Jugoslovenska antikrizna ekonomska politika u eurozoni – Socijalizacija gubitka

Kamatna stopa je cijena novca na tržištu kredita, a prinos cijena novca na finansijskom tržištu.

Prinosi na njemačke obveznice su se krajem juna (1,45%) približili prinosima iz polovine 2013.godine, tokom koje je eurozonu tresla tzv. dužnička kriza.

To su bila vremena kada je nekoliko zemalja (Portugal, Irska, Italija, Grčka, Španija) muku mučilo sa otplatom svojih javnih dugova.

U momentu  jednog od mnogobrojnih grčkih bankrota u ovome periodu (jun 2015) prinosi na njemačke obveznice su 0,8% (crvena linija na grafikonu), a na grčke 11,5% (mjesečni prosjek).

Današnji prinosi na njemačke obveznice (avgust 2022) su iznad toga nivoa (0,9%), a prinosi na grčke obveznice mnogo su niži (3,15%).

Na osnovu male razlike  u prinosima, Grčka – Njemačka, ni jedna evropska ekonomija ne bi trebala imati probleme u otplati javnih dugova, ali ih ipak ima.

To je motivisalo Evropsku centralnu banku da smanji kupovinu njemačkih, francuskih i holandskih obveznica i da ta sredstva iskoristi za finansiranje visoko zaduženih zemalja; Španije, Italije i Grčke.

Tokom jula na ovaj način je od dobrih ekonomija „oduzeto“ oko 17 milijardi eura i ta suma je stavljena na raspolaganje lošim ekonomijama.

Cilj ovakvog, dodatnog i transfernog, finansiranja je pored obezbjeđenja likvidnosti, sprječavanje daljeg rasta prinosa na javni dug visokozaduženih zemalja.

Prinosi na desetogodišnje njemačke državne obveznice (u %)

Izvor: Eurostat. Crvena linija je prinos na njemačke državne obveznice u junu 2015. kada Grčka nije  platila 1,7 miljardi USD MMF-u.

Opisani transfer sredstava podsjeća na ono što se u drugoj Jugoslaviji nazivalo socijalizacija gubitka.

Razlika je u tome što su se u SFRJ sredstva prelijevala između firmi, ili na relaciji firma – budžet, firma – centralna banka, a u ovome slučaju to se radi između država.

Danas se lošim evropskim ekonomijama sredstva pozajmljuju, a sutra će, po uzoru na SFRJ te pozajmice biti otpisane,  ili će zbog visoke inflacije biti obezvrjeđene, opet po  jugoslovenskom uzoru.

Cijela Evropa, sa izuzetkom možda Bjelorusije, zasniva se na kapitalističkom sistemu društvenoekonomskih odnosa.

Socijalizacija gubitka je samo prividno relikt socijalizma.

U vremenima velikih kriza, a to je vrijeme koje živi naša generacija, solidarnost i socijalizacija gubitka su ključni elementi i kapitalističkih ekonomija.

U borbi protiv krize eurozona i EU koriste poput bivših socijalističkih zemalja i socijalizaciju gubitka, ali i inflaciju.

Prijatno je spoznati da je na Zapadu kuđen i osporavan jugoslovenski ekonomski sistem postao uzor antikrizne ekonomske politike, iako Zapad ni na samrti to nikada ne bi priznao.