Loši krediti u bilansima banaka su oni koje dužnici ne vraćaju, ili koje nikada neće vratiti.
Prosječan udjel loših kredita u hrvatskim bankama je 4,2% (crvena linija na grafikonu), a njihov udjel u ostalim djelatnostima značajno varira.
Što je neka djelatnost profitabilnija to je udjel loših kredita u ukupnim kreditima datih toj djelatnosti manji.
Nivo loših kredita po djelatnostima omogućava hrvatskoj vladi, da uoči ulaska u eurozonu, postavi sebi brojna pitanja vezana za razvoj.
Npr. zašto bi se neko bavio naukom i istraživanjima (stručna, naučna i tehnička djelatnost), ako se može zaposliti u profitabilnijim djelatnostima (niži nivo loših kredita) poput banaka, osiguravajućih društava, investicionih fondova i mikrokreditnih organizacija.
Ako državljani Hrvatske izbjegavaju nauku i istraživanje kao poziv da li je u Hrvatskoj moguće generisati interni naučno-tehnološki razvoj, ili se većina patenata i naučno-tehnoloških dostignuća mora uvoziti?
Dalje, ako izvođači građevinskih radova (građevinarstvo) zarađuju u prosjeku duplo manje od onih firmi koju posluju nekretninama (trgovina, promet i investiranje) koji je poslovni motiv izgradnje objekata?
Trebaju li se “proizvođači” nekretnina samo i isključivo posvetiti trgovini nekretninama i prestati graditi?
Loši krediti u bankarskom sektoru Hrvatske po privrednim djelatnostima (jun 2022)
(u % u odnosu na datu privrednu djelatnost)
Izvor: NBH.
Logistika (prevoz i skladištenje) je ključ svih proizvodnih i trgovačkih aktivnosti, a ona ima tri puta veći obim loših kredita od prosječnih.
Zašto je profitabilnost ovih djelatnosti ovako niska, kada apsolutno svako negdje putuje?
Industrija (prerađivačka) vrši obradu sirovina i pretvara ih finalne proizvode.
Cijena finalnog proizvoda je uvijek značajno viša od prostog zbira upotrebljenih sirovina.
Ako je proizvodnja finalnih industrijskih proizvoda po definiciji profitabilnija od proizvodnje sirovina (poljoprivreda šumarstvo i ribolov), zašto prerađivačka industrija ima 3 puta veći iznos loših kredita (5%:13%)?
Bez odgovora u ova pitanja i bez rješavanja ovih pitanja životni standard stanovnika Hrvatske neće porasti nakon zamjene kune sa eurima i hrvatska ekonomija neće postati bolja.
Od odgovora na postavljena pitanja, koja su elementarna, zavisi da li će Hrvatska biti država, ili „kolonija“.
