Poslovne odluke donose ili direktno ljudi, ili softeri koje su kreirali ljudi, a u koje je ugrađen ljudski način djelovanja, ponašanja i reagovanja.
Kada je 23.septembra ove godine sada već bivši ministar finansija Velike Britanije (Kvasi Kvarteng je podnio ostavku prije 3 dana, 14.oktobra) u saradnji sa premijerom Liz Tras saopštio da namjerava smanjiti poreze i istovremeno održati nivo javne potrošnje, tržište, koje se sastoji od ljudi i softvera (hardver se podrazumjeva) je počelo brzo razmišljati i brzo donositi odluke
Ako se javni prihodi, zbog smanjenja poreza, smanjuju za oko 45 milijardi funti, a javna potrošnja ili ostaje ista, ili povećava, tako kreirani budžetski deficit (veći javni rashodi od javnih prihoda) mora biti finansiran dodatnim zaduživanjem britanske države.
Tržište je odlučilo da ne prihvati stav ministra finansija da će ona pravna i fizička lica koja budu plaćala manji porez ta sredstva koja im je država “darovala” investirati, što bi trebalo voditi rastu proizvodnje i nadoknadi izgubljenih javnih prihoda.
Tržište je odmah zaključilo da će se novo zaduživanje, zbog rasta javnog duga, izvršavati po višoj kamatnoj stopi, a to će oboriti cijenu britanskih državnih obveznica koje su već emitovane (odnos između visine kamatne stope i cijene je inverzan).
Razmišljajući na ovaj način tržište je odlučilo da više nije mudro kupovati i biti vlasnik obveznica koje emituje britanska država.
Čim se tržište pokušalo “otarasiti” imovine (britanskih obveznica) čije se pad cijene očekuje, cijena te imovine je počela padati, a kamatna stopa ili preciznije prinosi, na obveznice rasti.
Kamatna stopa (prinos) na britanske desetogodišnje državne obveznice
(1.septembar 2022 – 14.oktobar 2022)
Izvor: Banka Engleske.
22.septembra kamatna stopa, ili prinos, na britanske obveznice je 3,5%, a tog istog dana Banka Engleske (britanska centralna banka) saopšava da će podići referentnu kamatnu stopu za 0,5 procentnih poena.
Moguće je da je ministar finansija sa umišljajem saopštio odmah dan kasnije da namjerava predložiti britanskoj vladi smanjenje poreza bez smanjenja javne potrošnje, da se ne bi moglo jasno razdvojiti u kojoj mjeri je na kamatne stope na obveznice uticala odluka Banke Engleske, a koliko njegovo saopštenje!?
Međutim, pošto se znalo da će Banka Engleska 22.septembra povećati kamatne stope, a kako je to povećanje bilo manje od očekivanog, a pored toga ono je već bilo ugrađeno u kamatne stope (od početka septembra kamatna stopa na britanske obveznice je povećana za oko 0,6 procentnih poena) jednodevni rast kamatnih stopa od 0,3 procentna poena (crvena strelica na grafikonu) isključiva je posljedica ministrovog saopštenja.
Britanski ministar finansija “je uspio” da za pet dana (od 22. septembra do 27. Septembra) podigne kamatnu stopu na britanski javni dug za 1 procentni poen.
Pošto se kamatna stopa povećala sa 3,5% na 4,5% morala je reagovati Banka Engleske i započeti kupovinu državnih obveznica (plava strelica na grafikonu) da bi povećala njihovu cijenu i smanjila kamatnu stopu na javni dug.
U petak 14.avgusta kamatna stopa je 4,3%, a Banka Engleske je nagovjestila da će prestati kupovati državne obveznice.
U sljedećem tekstu ćemo objasniti u čemu se sastojao ključni i vrlo očigledni previd bivšeg ministra Kvasi Kvartenga i premijera Liz Tras, zbog kojih su tržište britanskih obveznica i cijela britanska ekonomija prihajali (došli) u zemlju čuda.
