I Hrvati i Srbi i Bošnjaci smatraju da jedan čovjek može pokvariti selo, a viševjekovna slovenska i balkanska narodna mudrost nigdje ne bilježi da može biti i drugačije.
Jedan dan nakon što je je Liz Tras podnjela ostavku (petak, 21.10.2022) prinos ili kamatna stopa na desetogodišnje britanske obveznice raste sa 3,87% na 4,03%.
Britansko finansijsko tržište ne da nije pozdravilo odlazak premijera koji je britansku ekonomiju za samo 40 dana uspio dovesti do ivice provalije, već se ponjelo vrlo nervozno, čak neurotično, i povećalo je kamatnu stopu na britanski dug.
I u ponedjeljak (24.10.2022) vladala je neizvjesnost i kada se Londonska berza otvorila investitori su kupili britanske obveznice po cijeni koja je davala kamatnu stopu od 4,08%.
Kamatna stopa je išla i više od one na otvaranju, do 4,1%.
Kada je u toku dana objavljena informacija da će član Konzervativne partije, Riši Sunak, dobiti manadat za sastav nove vlade kamatne stope na javni dug Ujedinjenog Kraljevstva se strmoglavila na 3,75% (crvena strelica na grafikonu).
Sljedeći dan, 25.10.2022, kada je Riši izabran za britanskog premijera, kamatna stopa je još niža.
Samo zbog izbora novoga premijera kamatna stopa na britanske obveznice se sa 4,4% (16.10.2022) spustila na nivo od 3,43% (27.10.2022) kolika je približno bila kada je najavljeno smanjenje poreza.
Riši Sunak je školovani ekonomista, bivši ministar finansija i čovjek koji je bivšem primjeru Borisu Džonsonu prvi okrenuo leđa, a najbitnije je da nije lakrdijaš i da ne namjerava smanjiti poreze najbogatijim poput Liz Tras.
Kada je sedma sila pitala Borisa da li je istina da on namjerno stvara iluziju da je lakrdijaš, on ime je odgovorio da se iza maske lakrdijaša skriva lakrdijaš.
Kamatna stopa na desetogodišnje britanske obveznice
(1.septembar 2022 – 27.oktobar 2022)
Izvor: BoE.
Riši Sunak je Hindus čija porodica (sa ženine strane, koja je takođe Hindus) pripada predstavnicima ultra bogatih tajkuna.
Ispravan naziv za tajkune je krupni kapitalista, ili u marksističkoj terminologiji krupna buržoazija.
Dolazak buržuja na čelo vlade je na britansku ekonomiju djelovao na način na koji leksilijum djeluje na majku koji do ranog jutra iščekuje dolazak djeteta iz grada, ili sa prela.
Svakog Hindusa čekaju pogrebna lomača i vatra i pred tom neizbježnom i sigurnom sudbinom Riši stoji miran i spokojan.
Spokojno je kratkotrajno, dugotrajno sigurno ne, i tržište britanskih obveznica.
Za trenutak, jedan čovjek popravi selo, grad i državu, obori kamatnu stopu za jedan procentni poen, ali koliko sutra taj će se isti čovjek morati suočiti sa bjedom i bezdanom britanske ekonomije.
Bivša kolonija, Indija, dočekala, je da čovjek kojeg je rodila i duhovno odhranila, bude prvi čovjek bivše metropole i bivše kolonijalne sile (okupatora).
Britanija je ovim činom pokazala da ima snage da ne diskriminiše ljude prema boji kože, porjeklu, precima i prošlosti, već po sposobnosti da poprave sadašnjost i izgrade budućnost.
Samo inkluzivna društva, tj. društva koja ne isključuju drugog i drugačijeg, već ga uključuju, se mogu nadati da će se možda razvijati i da će možda rasti, što bi društva balkanskih zemalja, koja pretežno ne mare previše za inkluzivnost, trebala upamtiti?
