Veza između monetarne politike američka centralna banka (FED) i inflacije u BiH u 2022.godini, iako nije očigledna ipak postoji.
FED je pet puta u 2022.godini povećao svoju kamatnu stopu, smanjio je i štampanje novca, a nastavak takve monetarne politike će usporiti rast cijene jednog djela roba i usluga na američkom tržištu.
Ali, takva monetarna politika kratkoročno posmatrano, ima potpuno suprotne efekte na inflaciju u većem djelu svijeta.
Od negativnog ekonomskog efekta rasta američkih kamatnih stopa nije izuzeta ni Bosna i Hercegovina.
Rast kamatnih stopa FED-a je jedan od dva glavna alata koji FED koristi za smanjenje tražnje za novcem i prizemljenje inflacije.
Sam po sebi rast američkih kamatnih stopa ne predstavlja problem za cijeli svijet (i BiH).
Problem je u tome što američka, ili FED-ova, kamatna stopa raste i brže i više od kamatnih stopa većine ostalih centralnih banaka, što prouzrokuje apresijaciju ili jačanje dolara.
Jačanje dolara je ekvivalentno slabljenju ostalih valuta.
Do prije nekoliko dana glavna kamatna stopa Evropske centralne banke (ECB) bila je 1,25%, a FED-ova 3,25%.
Ta razlika od 2 procentna poena, kao i prethodna razlika, prouzrokovala je seljenje novca u SAD i povećanje tražnje za dolarom, koji zbog toga dobija na vrijednosti u odnosu na ostale valute.
Devizni kurs dolara u odnosu na jedan euro
(septembar 2021 – oktobar 2022)
Izvor: FED. Rast kursa predstavlja apresijaciju (jačanje) dolara.
U oktobru prošle godine za američku robu vrijednosti od 100 USD uvezenu u zonu eura plaćano je 86,4 eura, jer je devizni kurs jednog dolara bio 0,864 eura.
Na kraju oktobra ove godine evropski uvoznici američku robu vrijednu 100 dolara plaćaju 101 eura, jer je cijena jednog dolara porasla na 1,01 eura, a to je jednako apresijaciji dolara za 16,9% ((1,01/0.864-1)*100).
Rast inflacije u zoni eura, uzrokovan jednim djelom jačanjem dolara, prenosi se u BiH, pošto BiH uvozi, zbog apresijacije dolara, sada sve skuplju evropsku robu.
Isti mehanizam dodatnog uvećanja inflacije zbog apresijacije dolara djeluje u velikom djelu ostalih svjetskih ekonomija.
ECB je povećala kamatnu stopu na 2% (27.oktobar 2022) i time smanjila razliku u odnosu na FED-ovu kamatnu stopu (3,25%), ali i umanjila tražnju za dolarom i usporila njegovo dalje jačanje.
Pošto se očekuje da će FED do kraja godine dodatno podizati kamatne stope (sljedeći porast kamatnih stopa se očekuje već sutra, 2.novembra) jačanje dolara u odnosu na euro će i dalje generisati inflaciju i u eurozoni i u BiH.
Za ekonomsku vezu između SAD i Bosne i Hercegovine bi se moglo reći, tako daleko, a tako blizu.
