Uhvaćen u klopku vodećih svjetskih medija (eng. mainstream media, MSM) i lokalnih medija koji iz raznih motiva preuzimaju od MSM informacije prosječan čovjek prisiljen je da razmišlja i djeluje kratkoročno.
Pod kratkim rokom podrazumjeva se period do godinu dana, a iznad toga teče dugi rok.
Kratki i dugi rok mogu biti i vrlo često jesu u potpunoj suprotnosti, što vodi ka potpuna različitim zaključcima zavisno od toga iz koje se perspektive pojava analizira.
U kratkom roku, od kraja oktobra prošle godine, do kraja oktobra ove godine, dolar je ojačao u odnosu na euro za oko 17% (crvena strelica na grafikonu).
Spoljni dug svake zemlje iz zone eura koja se zadužila prije godinu u dolarima za godinu dana porastao je za upravo toliko.
Bosna ne pripada zoni eura, ona ima svoju valutu, ali zbog fiksnog kursa KM u odnosu na euro stepen apresijacije dolara u kratkom roku u odnosu na marku je takođe 17%.
Na dolarski dug nastao prije godine dana na troška kamate treba dodati i 17%.
Cijena jednog američkog dolara izražena u eurima
(januar 1999 – oktobar 2022)
Izvor: FED.
Ako je na dolarski zajam prije godinu dana bila ugovorena kamatna stopa od 5%, danas su troškovi servisiranja zajma u konvertibilnim markama oko 23% (((1.17*1.05)-1) *100) u odnosu na ugovorenu glavnicu u konvertibilnim markama prije godinu dana.
U kratkom roku, na dolarske dugove, Bosna vraća za oko petinu više konvertibilnih maraka ili eura nego što je uzajmila.
Ali, dugoročna perspektiva kretanja dolar opravdava zaduživanje u dolarima, jer od 2001. dolar depresira (plava strelica na grafikonu)?
U ovoj koliziji dugog i kratkog roka postoji li neka referentna vrijednost na osnovu koje bi se moglo zaklučiti da li dolar trenutno jača, ili slabi?
Prosječna vrijednost dolara u ove skoro 24 godine (januar 1999 – oktobar 2022) je 0,85 eura, a to u odnosu na vrijednost dolara u odnosu na oktobarsku vrijednost od 1,01 eur daje apresijaciju dolara od 19% (1,01/0,85-1).
Dolar jača u odnosu na euro u odnosu na svoju prosječenu vrijednost i ekonomski lijek za zemlje poput Bosne je da u budućnosti smanjuju svoj dolarski dug.
Zamjena za dolarski dug može biti dug u domaćoj valuti.
Depoziti bosanskih preduzeća su oko 8 milijardi, depoziti stanovnika BiH oko 14 milijardi KM i zbir ove dvije brojke je veći nego ukupni dug BiH, koji u sebe uključuje i spoljni dug.
Bosanski entiteti mogu ponuditi direktno preduzećima u BiH, a pogotovo stanovnicima BiH, da kroz kupovinu obveznica i trezorskih zapisa postanu povjerilac entiteta (veći nego što su sada).
Sa smanjenjem dolarskog duga smanjuju se ovisnost BiH od kretanja deviznog kursa dolara u odnosu na euro, a smanjuju se i troškovi servisiranja dolarskog duga u domaćoj valuti.