Vrijednost američkog dolara – Kratki i dugi rok

Uhvaćen u klopku vodećih svjetskih medija (eng. mainstream media, MSM) i lokalnih medija  koji  iz raznih motiva preuzimaju od MSM informacije prosječan čovjek prisiljen je da razmišlja i djeluje kratkoročno.

Pod kratkim rokom podrazumjeva  se period do godinu dana, a iznad toga teče dugi rok.

Kratki  i  dugi  rok  mogu biti i  vrlo često jesu u potpunoj suprotnosti, što vodi ka  potpuna različitim zaključcima zavisno od toga iz koje se perspektive pojava analizira.

U kratkom roku, od kraja oktobra prošle  godine, do kraja oktobra ove godine,  dolar je ojačao u odnosu na euro za oko 17% (crvena strelica  na grafikonu).

Spoljni dug svake zemlje iz zone  eura koja se zadužila prije godinu u dolarima za godinu dana porastao je za upravo toliko.

Bosna ne pripada zoni eura, ona ima svoju valutu, ali zbog fiksnog kursa KM u odnosu na euro stepen apresijacije dolara u kratkom roku u odnosu na marku je takođe 17%.

Na dolarski dug nastao prije godine dana na troška kamate treba dodati i 17%.

Cijena jednog  američkog dolara izražena u eurima 

(januar 1999 – oktobar 2022)

Izvor: FED.

Ako je na dolarski zajam prije godinu dana bila ugovorena kamatna stopa od 5%,  danas su troškovi servisiranja zajma u konvertibilnim markama oko 23% (((1.17*1.05)-1) *100) u  odnosu na ugovorenu glavnicu u konvertibilnim markama prije godinu dana.

U kratkom roku, na dolarske dugove, Bosna vraća za oko petinu više konvertibilnih maraka ili eura nego što je uzajmila.

Ali, dugoročna perspektiva kretanja dolar opravdava zaduživanje u dolarima, jer od 2001. dolar depresira (plava strelica na grafikonu)?

U ovoj koliziji dugog i kratkog roka postoji li neka referentna vrijednost  na osnovu koje bi se moglo zaklučiti da li dolar trenutno jača, ili slabi?

Prosječna vrijednost dolara u ove skoro 24 godine (januar 1999 – oktobar 2022) je 0,85 eura, a to u odnosu na vrijednost dolara u odnosu na oktobarsku vrijednost od 1,01 eur daje apresijaciju dolara od  19% (1,01/0,85-1).

Dolar jača u odnosu na  euro u odnosu na svoju prosječenu vrijednost i ekonomski lijek za zemlje poput Bosne je da u budućnosti smanjuju svoj  dolarski dug.

Zamjena za dolarski dug može biti dug u domaćoj valuti.

Depoziti bosanskih preduzeća su oko 8 milijardi,  depoziti stanovnika BiH oko 14 milijardi KM i zbir ove  dvije brojke je veći  nego ukupni dug BiH,  koji u sebe uključuje i spoljni dug.

Bosanski  entiteti mogu ponuditi direktno preduzećima u BiH, a  pogotovo stanovnicima  BiH, da kroz kupovinu obveznica i trezorskih zapisa postanu povjerilac entiteta (veći nego što su sada).

Sa smanjenjem dolarskog duga smanjuju  se ovisnost BiH  od kretanja deviznog kursa dolara u odnosu na euro, a smanjuju se  i troškovi servisiranja dolarskog duga u domaćoj valuti.