Kao prelazni oblik od štednih uloga, ili štednje, ka ulaganjima na finansijskom tržištu pored kupovine obveznica može poslužiti i kupovina akcija onih preduzeća koja redovno isplaćuju dividendu.
Na bosanskom finansijskom tržištu, srazmjerno broju akcionarskih društava, vrlo je malo takvih preduzeća.
Još je manji broj preduzeća koja redovno, iz godine u godinu, isplaćuju dividende, ali ipak i takva preduzeća postoje.
Jedno takvo akcionarsko društvo koje svake godine obraduje svoje akcionare, tj. vlasnike, isplatom dividende je Mtel a.d. Banjaluka ili Telekom Srpske.
Dividende Mtela a.d. Banjaluka, u KM
(2003 – 2021)
Izvor: Banjalučka berza.
Punih 19 godina, od 2003. od 2021, iz godine u godinu Mtel svojim vlasnicima isplaćuje dividendu.
Jedinstvenost i orginalnost ove redovne godišnje isplate dividendi je u tome da se akcionarima isplaćuje sve što preduzeće zaradi.
Svake godine Mtel akcionarima isplati svu svoju neto dobit, a dividenda se posljednjih godina isplaćuje dva put godišnje.
Od 2009. godine, apsolutno i nominalno posmatrano, zarađivačka sposobnost Mtela opada, ali politika isplate dividendi ostaje ista.
Za 19 godina Mtel je po akciji isplatio dividendi u vrijednosti od 2,95 KM.
Akcionar koji je 2003.godine kupio akcije Mtela po cijeni od 1 KM za 19 godina je na dividendama zaradio 295% (2,95/1).
U prosjeku godišnja zarada ovoga akcionara, koji je odlučio da ne prodaje akcije, već da se ponaša po narodnoj preporuci, strpljen spašen, je 15,5% (295%/19).
Svaki akcionar je imao opciju da nakon kupovine proda akcije, ostvari dobit, i ne čeka isplatu dividende, a mogao je i primjeniti investicionu strategiju strpljen spašen.
Na malom i nelikvidnom finansijskom tržištu poput bosanskog, ova zarada od 15% godišnje, se može koristiti kao prinos sa kojima se upoređuju sve očekivane i ostvarene zarade.
Počnimo sa tim upoređivanjem odmah.
Zarada, ili prinos, na petogodišnjim obveznicama Republike Srpske, mjereno kamatnim stopama po kojima se emituju na Banjalučkoj berzi, ove godine je dostigla 5%.
Zarada na štednim ulozima u bosanskim bankama se kreće od 1% do 3%.
PORICANJE ODGOVORNOSTI
Analize finansijskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) na Bife.ba, ne predstavljaju na bilo koji način prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su samo lični stavovi autora, a ne investiciono savjetovanje ili privatno bankarstvo.
