Cijena električne energija – Semafor

Ova godina nam je svima mnogo toga sakrivenog otkrila, a “otkrila” je i važnost svih oblika energije u privrednom sistemu apsolutno  svake zemlje.

U ekonomiji energija se može analizirati sa aspekta proizvodnje, potrošnje, spoljne trgovine, a  ovaj tekst posvećujemo njenoj  cijeni  u eurozoni.

Većina zemalja eurozone ima 5 vrsta cijena električne energije u zavisnosti koliko domaćinstvo  troši električne energije godišnje.

Prosječno  evropsko domaćinstvo troši između 2.500 KWH i 5.000 KWH električne energije godišnje.

Od polovine 2007. do polovine 2014, za sedam godina, cijena električne  energije u zemljama eurozone porasla je za 40%.

Taj rast sam po sebi ništa ne znači ako se ne stavi u odnos sa nekim drugim sličnim rastom, kao što je npr. rast potrošačkih cijena, tj. inflacija.

U pomenutom periodu inflacije  je  rasla godišnje u prosjeku za  1,9%, a cijene električne energije za 4,9%, dakle zaokruženo 2% prema 5%.

U prosjeku cijena električne energije je rasla dva i po puta brže od roba i usluga koje evropski potrošači kupuju, a razlog je bila možda veća tražnja od ponude električne energije.

Miran period evropskog energetskog tržišta, sa aspekta cijene električne energije, traje opet 7 godina,  kad cijena miruje, ili samo neznatno raste, što bi opet moglo ukazivati na postizanje ravnoteže u ponudi (bez obzira na izvore) i potrošnji električne energije.

Cijena električna energije sa svim porezima u eurozoni po jednom  KWH

za domaćinstva koja troše između

2.500 KWH i  5.000 KWH

(prvo polugodište 2007 – prvo polugodište 2022, u eurima)

Izvor: Eurostat (S na grafikonu oznaka je za semestar, ili polugodište).

Od polovine 2014. (plavi kvadrat) do polovine 2021. (zeleni kvadrat) ukupno povećanje cijena je samo 5%.

Lijepa epoha je završena u drugoj polovini prošle godine (žuti kvadrat), a prva polovina ove godine obilježena je novim rastom cijene (crveni  kvadrat).

U zadnjih  godinu dana (jun 2021 – jun 2022) struja je poskupila  18%,  inflacija u  tom istom periodu bila je 8,6%, a to je dokaz da  pored pretjeranog štampanja novca postoje dodatni razlozi koji utiču na promjene u  cijeni električne energije.

Evropa na žutu boju nije reagovala i zaustavila rast cijena, pa zato ima danas usijanje cijena električne energije, koju simbolizira crvena boja na grafikonu.

U  kontekstu evropske i svjetske geopolitike i geoekonomije  vrlo malo je vjerovatno da će ovaj svojevrsni energetski semafor (zeleno, žuto, crveno) signalizirati prestanak rasta cijena električne energije.

Evropa sada otkrive da se nepromišljeno  lišila  djela sopstvenih energetskih  kapaciteta i da je postala suviše ovisna o drugim ekonomskim blokovima, a povratak energetske nezavisnosti će trajati.

Sedam godina cijena električne energije je rasla, sedam stagnirala,  a da li će sedam narednih  godina biti obilježeno njenim rastom zavisi samo od evropskih, američkih, ruskih i  kineskih tehnokrata?