Vrlo je zanimljivo i istovremeno krajnje čudno do koje mjere su i javnost i ekonomisti spremni da ignorišu osnovne proizvode statističkih ustanova država u kojima žive i djeluju.
Proizvodi svake statističke ustanove su raznorazni podaci o određenim pojavama koje se prate i registruju u određenom vremenskom periodu.
Postoji dio statistike koji mjeri promjene cijena roba i usluga koje se koriste u svakodnevnoj potrošnji, a putem kojih se izračunavaju potrošačke cijene ili inflacija.
Za potrošačku korpu i indeks potrošačkih cijena svi znamo ili smo barem za tu vrstu podataka i statistike negdje nekada čuli i saznali.
Manje je poznato da svaka statistička ustanova prikuplja i publikuje podatke ne samo o cijenama roba i usluga koje se koriste u potrošnji već i o tzv. proizvođačkim cijenama.
Jedna takva djelatnost u kojoj statistika prati proizvođačke cijene je stanogradnja.
Indeks proizvođačkih cijena u stanogradnji Republike Srpske, četvrto tromjesječje 2015 = 100
(prvo tromjesječje 2015 – treće tromjesječje 2022)
Izvor: Republički zavod za statistiku Republike Srpske.
Te cijene se sastoje od fakturisane vrijednosti izvedenih radova u izgradnji stanova.
Pod radovima u stanogradnji se podrazumjevaju apsolutno sve vrste radova neophodnih da se stan završi.
U proizvođačke cijene u stanogradnji nisu uključeni samo troškovi radne snage dobavljača (“ruke”), već i apsolutno svi ostali troškovi.
Troškovi betona, cigle, blokova, crijepa, željeza, građe, drveta, elektroinstalacija, instalacija za grijanje, troškovi arhitektonskog projektovanja, vodovodne instalacije, sve je to obuhvaćeno proizvođačkim cijenama u stanogradnji.
U Republici Srpskoj proizvođačke cijene stanogradnje, ili troškovi izgradnje stanova, miruju do prvog tromjesječja (kvartala) 2021. (plavi krug na grafikonu).
To je period u kojem je došlo do naglog popuštanja ograničenja izazvanih pandemijom korone.
Od tada pa sve do trećeg tromjesječja ove godine proizvođačke cijene stanogradnje počinju dizati glavu.
Indeks proizvođačkih cijena u Srpskoj liči na neku zmiju sa vrlo dugačkim repom i uzdignutom glavom.
Repom i glavom srpski indeks proizvođačkih cijena u stanogradnji podsjeća na Eustahija Brzića, poznatog lik iz omiljenog crtanog filma mnogih generacija.
U zadnjih godinu dana troškovi izgradnje stanova viši su za 17% i tako je formirana glava ove “srpske zmije”.
U sljedećem tekstu ćemo uporediti rast prodajnih cijena stanova sa rastom troškova izgradnje tih istih stanova.
Rast cijena novih stanova u Srpskoj se najčešće obrazlaže rastom troškova izgradnje stanova.
