Odnosi između kupaca i prodavaca u zemljama koje imaju različita zakonska sredstva plaćanja (novac) uspostavljaju se preko deviznog kursa.
Ako se kurs i cijena sinonimi, onda devizni kurs predstavlja cijenu deviza ili stranih sredstava plaćanja izraženo u nekoj drugoj valuti.
Drugim riječima, devizni kurs je cijena domaće valute izražena u stranoj valuti.
Devizama se trguje na berzama u mjenjačnicima, u bankama i na ovim tržištima se formiraju razni tržišni devizni kursevi.
Ali, glavni ili zvanični devizni kurs domaće valute u odnosu na vodeće svjetske valute određuju centralne ili narodne banke.
Ove banke vrše emisiju domaćeg novca i zato im je dato pravo i obaveza da utvrde zvanični devizni kurs oko kojeg se kreću tržišni devizni kursevi.
Za devizni kurs se kaže da je glavna cijena u svakoj privredi, a na primjeru Albanije se vidi i zašto je to tako.
U jednom od ranijih tekstova, ukazali smo na bitno drugačije stope inflacije u Srbiji i Bosni u odnosu na Albaniju i doveli smo kretanje inflacije u vezu sa kretanjem deviznog kursa u ovim zemljama.
Uticaj deviznog kursa albanske valute u odnosu na euro
na robni bilans Albanije
(2021 – 2022)
Izvor: Narodna banka Albanije. Napomena: na iks osi je devizni kurs EUR LEK, a na ipsilon osi spoljnotrgovinski saldo u milijardama LEK-a.
Pretpostavili smo da je niža inflacija u Albaniji u odnosu na Srbiju i Bosnu posljedica politike jačanja (apresijacija) deviznog kursa albanske valute (LEK) u odnosu na euro, a samim tim i jačanje u odnosu na valute ostalih albanskih partnera u spoljnoj trgovini.
Kada LEK jača za euro se dobija manje LEK-a i uvezena roba manje košta izraženo u albanskoj valuti, a to obara inflaciju.
Međutim, zbog jačanja LEK-a cijena albanske robe na stranim tržištima raste izraženo u stranoj valuti.
Jačanje LEK-a poskupljuje albanski izvoz i pojeftinjuje albanski uvoz što, pod pretpostavkom da je sve ostalo jednako, mora dovesti do rasta albanskog deficita u spoljnoj trgovini, a podaci (vidjeti grafikon) pokazuju upravo takav rasplet.
Što je LEK jači (kretanje na iks osi od 124 prema 112) albanski deficit u spoljnoj trgovini je veći.
Radi smanjenja inflacije Narodna banka Albanije je odlučila da LEK ojača (apresira).
Apresijacija LEK-a je lek za inflaciju, ali ne i za spoljnotrgovinsku razmjenu, jer je smanjenje inflacije plaćeno rastom deficita u spoljnoj trgovini.
Srbija nije apresirala dinar u mjeri u kojoj je to učinila Albanija, a bosanski devizni kurs je fiksan i zato ne može biti instrument antiinflacione politike.
U decembru 2022. inflacija u Albaniji je 7,2%, u Bosni 14,8%, a u Srbiji 15,1%.