Aktiva Evropske centralne banke – Čarobni štapić?

Posljednja etapa rasta aktive Evropske centralne banke (ECB),  ili popularno rečeno štampanja novca,  započela je u martu 2020. sa dolaskom pandemije.

Aktiva ECB nije rasla samo  u godinama pandemije, u 2020. i 2021, već i  tokom 2022.

U pandemiji  rast aktive ECB i štampanje novca pravdan je potrebom pomoći ekonomijama i državama zbog zatvaranja fabrika, tržnih centara i opštih nacionalnih i međunarodnih restrikcija.

Rast aktive ECB i nastavak štampanja novca u 2022.godini motivisan je rastom nesigurnosti vezanim za  sukob u Evropi,  ali i inercijom u monetarnoj politici ECB.

U novembru 2022.  (crveni krug) aktiva ECB  i samim tim količina novca u opticaju dostigla je maksimalnu vrijednost u istoriji ECB, 8,82 hiljade milijardi EUR.

U odnosu na mart 2020.  kad je  počela pandemija (plavi krug) aktiva ECB je  uvećana za 80%.

Aktiva Evropske centralne banke,  u hiljadama milijardi EUR

(januar 2005 – januar 2023)

Izvor: CBBiH.

U stručnim krugovima se ogromno  štampanje novca naziva nekonvencionalna monetarna politika.

U stručnim krugovima se prestanak štampanja novca naziva normalizacija  monetarne politike, ali to ne znači da je štampanje novca bila nenormalna monetarna politika.

Efekti smanjenja štampanja novca i rasta kamatne stope ECB (sa 0% na 3%) su već vidljivi na kretanju inflacije u zoni evra koja više nije dvocifrena.

Ako je za tri godine (decembar 2019 – novembar  2022) naštampano 80% novca više ili 4 hiljade milijardi EUR  to se sigurno odrazilo na životni standard građana eurozone?

Na žalost ovaj logičan zaključak uopšte nije ispravan zaključak.

Realni dohodak po glavi stanovnika u eurozoni je od kraja 2019. do kraja 2021. smanjen za 2% i do kraja 2022. per capita dohodak bi samo za nijansu moga prevazići nivo iz 2019.

Dakle, nakon tri godine štampanja novca bogatstvo prosječnog stanovnika u eurozoni je ostalo skoro isto.

Poslije “nenormalne” monetarne politike eurozona se počela vraćati u “normalnu” monetarnu politiku, ali sa istim prosječnim realnim  dohotkom  po glavi stanovnika,  i sa ratom u  Evropi.

Štampanje novca nije čarobni štapić ekonomske politike.