Ekonomska statistika je zainteresovana za mnoge podatke, a tri su ključna: stopa rasta realnog BDP, nezaposlenost i inflacija.
Bez povećanja BDP nema rasta životnog standarda, koji je u materijalističkim civilizacijama glavno mjerilo uspješnosti jedne ekonomije.
Svaka država nastoji da uposli što više svojih građana, da bi nahranila što više trbuha, koji rukama i glavama doprinose rastu i razvoju društva i ekonomije.
Ni jedan trbuh ne voli kada je prazan, a i kad je pun, ljuti se kada mu država, kroz inflaciju, zavlači ruku u džep.
Sada kada je Ujedinjeno kraljevstvo izvan EU, sve oči su uperene u Njemačku kada se ocijenjuje stanje evropske ekonomije.
U septembru prošle godine minirano je skoro 80 godina građeno povjerenje, pomirenje i saradnja Njemačke i Rusije.
Ovim zemalja su dobri odnosi sudba ne samo što se radi o privredama koje se nadopunjuju, Njemci imaju industriju i tehnologiju, a Rusi sirovine (i nuklearnu bombu), već i zato što nemaju zajedničku granicu (Poljska je između njih)?
U zadnja tri mjeseca 2022, između ostaloga i zbog miniranja gasovoda, njemačka ekonomija je smanjena za 0,4% u poređenju sa proizvodnjom u prethodna tri mjeseca (jul, avgust, septembar) i sada se razmišlja i govori o mogućnosti da Njemačka zapadne u recesiju.
Recesija se definiše kao pad realnog BDP u dva uzastopna kvartala, pa je dovoljno da se u prvom kvartalu njemačka ekonomija smanji za 0,1%, da bi se stanje u njemačkoj ekonomiji tako označilo.
Stopa nezaposlenosti u Njemačkoj (u %)
Izvor: Eurostat.
Podaci o stopi nezaposlenosti nam pokazuju da čak i da se to desi nema razloga za zabrinutost, jer se radi o potpuno bezražloznom strahu.
Njemačka ekonomija je početkom 90-ih primila oko milion izbjeglica sa područja bivše Jugoslavija, od kojih je većina našla svoje mjesto na tržištu rada.
2015.godine primila je takođe oko milion izbjeglica, pretežno iz Sirije, i ko je god nešto znao raditi zaposlen je.
Tokom prošle godine, opet je izbjeglički talas, ovaj put ukrajinski, preplavio Njemačku, sa opet oko milion izbjeglica.
Njemačka ekonomija usisava izbjeglice u tržište rada iz najmanje dva razloga.
Prvi je izuzetno razvijena i u prosjeku privreda koja raste u dugom roku, a drugi je loša životna (vitalna) statistika starosjedilaca.
Čak i ako njemački BDP padne u prvom kvartalu, s obzirom da je stopa nezaposlenosti samo 3%, to će predstavljati samo tzv. tehničku recesiju i ništa dramatično se neće desiti.
Od 100 ljudi koji hoće, mogu i znaju da rade, ne rade samo trojica, što je rezultat bolji od prirodne stope nezposlenosti.
Amerikanci smatraju da je prirodna stopa nezaposlenosti 5%, jer uvijek postoje ljudi koji su nezaposleni i jednostavno neće da rade, a njemačko tržište rada je bolje i od prirodnog stanja.
